Je li vam se ikada dogodilo da ste točno znali kada vam je netko slagao? Je li vam se ikada dogodilo da je netko bio toliko uvjerljiv da niste uspjeli prepoznati laž? Mislite li da su neki ljudi uspješniji u prepoznavanju laži?
Često puta mi se i samoj dogodilo da nisam prepoznala kada netko ne govori istinu, za što sam čvrsto vjerovala da mi je kao psihologu dužnost. No, proučavajući stručnu literaturu iznenadila sam se kada sam naišla na podatak da u samo 54% slučajeva ljudi donose točne prosudbe o lažnosti ili istinitosti izjava, što se jedva razlikuje od stope slučajnog pogađanja (50%). Taj podatak nije puno veći ni kada se radi o stručnjacima kao što su oni za poligrafsko ispitivanje, istražitelji, suci i slično. No postoje li onda eksperti u prepoznavanju laži i može li se ta vještina uopće uvježbati ili se sve svodi na puku slučajnost?
Vodeći sustav predstavljanja
Odgovor na to pitanje sam djelomično pronašla u teoriji neurolingvističkog programiranja. U samim začecima neurolingvisitičkog programiranja nastalo je nešto što se zove vodeći sustav predstavljanja. Vodeći sustav predstavljanja je onaj kojim se služimo u pronalaženju informacija spremljenih u našem umu, a otkrivamo ga pomoću praćenja pokreta očiju. Drugim riječima, mi oči pokrećemo sustavno, po točno određenim obrascima ovisno o tome što i kako mislimo. Ovisno o tome razmišljamo li u slikama, zvukovima ili osjetima, konstruiramo li ili se prisjećamo, naše tijelo daje vidljive znakove kojima pokazuje promjene unutar našeg uma. I koliko god to nevjerojatno i “vidovnjački” zvučalo, još davnih dana su psiholozi otkrili da su pokreti očiju u vezi s različitim moždanim polutkama. Tako je primjerice ustanovljeno da su dešnjaci skloni pokretati glavi i oči udesno kada rješavaju verbalne i logičke zadatke (za što je zadužena lijeva hemisfera) a ulijevo rješavajući kreativne zadatke (za što je zadužena desna hemisfera). Kako ovo znanje o pokretima očiju iskoristiti o kontekstu prepoznavanja govori li osoba istinu ili laž?
Praćenje pokreta očiju
Prije svega, treba napomenuti da ne postoji jedan uspješan obrazac primjenjiv na sve ljude i da uvijek osobu trebamo uspoređivati u odnosu na nju samu. Što duže osobu poznajemo i u što smo je više situacija vidjeli, vjerojatnije je da ćemo lakše donijeti ispravan zaključak. No ono što vrijedi za sve osobe jest da kada razmišljamo u slikama naš pogled odlazi gore. Kada se radi o osjećajima, pogled je upućen prema dolje, a kada se radi o zvukovima pogled je u razini ušiju. Ovisno da li osoba neku sliku konstruira ili je se prisjeća, njezin pogled će biti upućen prema lijevoj ili desnoj strani. Primjerice, ukoliko vas netko upita koliko prozora u stanu imate, vaš pogled će najvjerojatno krenuti prema gore (vizualno) desno (zapamćeno). No ukoliko vas netko pita kako bi izgledali s tri oka i zelenom kosom do poda, vaš pogled će otići gore (vizualno) lijevo (konstruirano). Kod ljevaka situacija može biti obratna. Ako povučemo paralelu s istinom (zapamćeno) i laži (konstruirano), mogli bi zaključiti da pogled u konstruirano znači da osoba laže a pogled u zapamćeno da govori istinu. No, to ne mora uvijek biti tako. Ukoliko je osoba jako dobro pripremila laž te je nekoliko puta uvježbala prije nego što ju je izrekla, moguće je da će njezin pogled biti uperen u zapamćeno. S druge strane, osoba može govoriti istinu no ne mora se prisjećati svih detalja koje će možda nadomještati pokojom konstrukcijom – što nas ponovno navodi na krivi trag.
Prepoznati istinitost ili neistinitost nečije tvrdnje nije lako, a da bi uopće mogli ispravno uočavati pokrete očiju potrebno je strpljenje i vrijeme. Kada ne govorimo istinu najčešće naši verbalni i neverbalni kanali nisu usklađeni. Iako recepta za otkrivanje laži nema, najbolji recept je zapravo promatranje osobe i uspoređivanje u odnosu na nju samu. A kako zapaziti one fine nijanse koje čine razliku, kako biti uspješan u komunikaciji s ljudima i kako sve to primijeniti u radu s klijentom, možete saznati na zanimljivom i opsežnom treningu “Primjena NLP-a u terapijskom i savjetodavnom radu“. Sve informacije o treningu možete saznati na stranici: http://budisvoj.eu/nlp/
Autor teksta:
Kristina Bačkonja, dipl. psiholog i NLP trener
Centar Proventus (www.centarproventus.hr )
Kristina Bačkonja, dipl. psiholog i NLP trener
