Normalno je da se kroz život javljaju situacije koje kod pojedinca izazivaju stres. Ono što nas međusobno razlikuje jest način kako se nosimo sa tim situacijama te koliko se često javljaju. Neki ljudi stres će doživljavati češće od ostalih. To nije vezano za to koliko im se objektivno teških situacija događa u životu već kako pojedinac gleda na određeni izazov
Naime, stres je vezan uz našu subjektivnu procjenu i upravo zato ljudi koji imaju veću psihološku otpornost rjeđe osjećaju da su pod stresom jer imaju bolje unutarnje mehanizme kako da se nose s njim. Također, kod ljudi koji imaju veću psihološku otpornost stres kada se i javi kraće traje u odnosu na to koliko traje kod nekoga tko ima slabiju psihološku otpornost.
Koji god izazov da se pojavi u životu postoji samo dva moguća načina da ga nadiđemo:
Ako je moguće – mijenjamo i rješavamo nepovoljnu situaciju
Ako ne možemo ništa učiniti da promijenimo situaciju – tada trebamo pomoći sebi i svom organizmu kako da se što lakše adaptira na nove uvjete i prihvati ih
Ponekad ljudi imaju poteškoća u situacijama koje u tom trenutku smatraju nerješivima na način da ne uspiju pronaći adekvatan način da prihvate situaciju za ok način već se počne nakupljati stres i nezadovoljstvo. Ukoliko to traje dulje vrijeme može se razviti u određena psihička stanja kao što su depresija, anksioznost i sl.
Neki ljudi kada su pod stresom s njime se nose na nekonstruktivne i štetne načine: počnu još više jesti, pušiti, jedu ne zdravu hranu, mogu i odustati od nekih stvari koje su za njih dobre, kao što su druženje s ljudima ili tjelovježba. Sve to skupa još više povećava vjerojatnost da stanje stresa pređe u neko teže psihičko stanje.
Kako bi razlikovali stanje stresa od depresije važno je uzeti u obzir trajanje i težinu simptoma
Kada osoba osjeća da je pod stresom tada u podlozi može biti da se tada teško nosi s određenim emocijama koje joj se javljaju, kao što su tuga ili strah. Takvo stanje može potrajati nekoliko dana i osoba tada osjeti da je preplavljena tom emocijom i osjeća da je pod pritiskom. Ipak, ako ne uspije nadići taj neugodan osjećaj i nositi se s njim na adekvatan način kako bi se smanjio njegov intenzitet tada to može prijeći u kronično depresivno raspoloženje koje traje dulje i intenzivnije je.
Neki od simptoma koji se mogu javiti u stanju stresa ili depresije su: osjećaj tuge i bespomoćnosti, osjećaj krivnje ili ljutnje na sebe, promjena u dnevnim rutinama – promjena u količini hrane, sna…, povlačenje i izoliranje, smanjena energija, nedostatak motivacije, osjećaj da osoba ne može nadići životne izazove… Ako osoba prepozna da se neki od sljedećih simptoma, koji otežavaju kvalitetu svakodnevice, javljaju dulje od dva tjedna za redom, tada je važno to podijeliti s nekim jer je moguće da je stanje stresa prešlo u stanje depresivnosti. Što se to prije prepozna, osoba može lakše i brže izaći iz tog stanja.
Važno je znati da svoju psihološku otpornost možemo graditi kroz cijeli život i tako si olakšati nošenje sa izazovima koji nam slijede.
