U našoj rubrici Halo, Doktore! liječnici svakodnevno odgovaraju na vaša pitanja. Maja Vučić, prof. psihologije, psihoterapeutkinja, odgovara čitateljici na pitanje vezano za strah od osuđivanja.
Pitanje čitateljice: Poštovanje, blizu sam 30-e, udana, jedno dijete. Završila fakultet, bez posla u struci. U međuvremenu napravila prekvalifikaciju. Na porodiljnom još kratko. Karakter: poprilično osjetljiva, jako sramežljiva, u djetinjstvu previše štićena, roditelji također osjetljivi (život u maloj sredini, jako je bitno tuđe mišljenje i čuvanje ugleda). Kako da se riješim pritiska od toga što će drugi reći (roditelji također), sram me tražiti posao u drugoj struci jer sam ovo prvo studirala 5 godina i novce uzalud (?) potrošila. Kako se osloboditi neprestanog osjećaja krivnje i potrebe ugađnja/sviđanja drugima?
Odgovor liječnika: Često se ljudima događa da žive život krojen po tuđim pravilima i takvi često bivaju nesretni i tjeskobni zato što se stalno boje tuđe reakcije i mogućeg osuđivanja iz svoje okoline.
Istina je da često robujemo pravilima, nekim stavovima i vjerovanjima koja smo naslijedili od svoje obitelji, a često sami uopće ne vjerujemo u to.
Naprotiv, tijelo i srce nam se bore protiv toga, a mi kao da nemamo svoju volju pa često to što ne želimo slijedimo kako bi zadovoljili druge. Vama je dan život. Vaš život. Vi ga živite, dišete i razmišljate o tome kako bi moglo biti, što bi trebalo biti i toga vas je strah, a zapravo vam je cijelo vrijeme loše zbog ovog što sad živite.
Kad biste vi počeli živjeti onako kako vi mislite da biste trebali što mislite, što bi se moglo dogoditi? Najčešće se ništa od onoga na što pomislimo na kraju ne dogodi, ali treba početi. I vi ćete vaše dijete odgojiti na svoj način i možda mu davati neke “krive signale” upravo zbog svojih strahova, a dijete će to usvojiti. Što biste vi rekli svom djetetu danas, sutra da se osjeća isto kao i vi i da vam kaže da se ne bi bavilo time što je završio/la i da nije sretno i zadovoljno? Pretpostavljam da biste željeli da vam je dijete sretno, a ne da slijedi neka pravila koja nikom ne pomažu.
Da biste se riješili pritiska potrebno je presložiti vrijednosti, ispitati koliko su vaša pravila o životu koji biste Vi trebali živjeti korisna ili štetna za vas. Ono što je štetno bilo bi dobro promijeniti.
Kognitivno-bihevioralna psihoterapija (KBT) ima izvrsne tehnike i alate za mijenjanje pravila, pretpostavki, stavova, vjerovanja i za smanjenje tjeskobe ili pritiska, kako vi kažete. Uzmite par sati za rad na sebi i bit ćete osnaženi i educirani kako se nositi s problemima koje opisujete
Foto: Shutterstock