Ljudi na različite načine unose promjene u svoje živote te se u skladu s tim na različite načine mijenjaju. Kada se pojavi neki određeni problem u njihovom životu, skloni su ga na različite načine sagledati i pokušati riješiti. Promjene u svoj život možemo unijeti razmišljanjem i racionalizacijom problema, promjenom obrazaca ponašanja, unošenjem promjene na tjelesnoj razini te razumijevanjem vlastitih osjećaja i emocionalnih potreba.
Neki ljudi usmjereni su na rješavanje specifičnih problema. Oni, kada se suoče s nekim problemom, žele pronaći rješenje za njega. Vjeruju da je uzrok problema iracionalno razmišljanje ili kriva percepcija situacije, pa kada ga žele riješiti, fokusiraju se na promjenu obrasca razmišljanja.
Drugi ljudi imaju tendenciju rješavati probleme kroz ponašanje. Oni će si prvo vizualno predočiti stresnu situaciju i potom joj se izlagati malo pomalo, sve dok osjećaj postane vrlo slab ili u potpunosti nestane.
Nadalje, može se imati tendencija rješavanja problema kroz svoje tijelo. Te osobe mogu razmišljati kako je najbolje početi se baviti sportom ili opuštajućim aktivnostima kako bi se riješili nakupljenog stresa, odnosno riješili neki problem.
Četvrti način kako se može riješiti problemi je taj da dođemo u kontakt s osjećajima koji se nalaze u pozadini problema. Te osobe će razmišljati “kako se osjećam vezano za tu situaciju i što mi treba da se osjećam drugačije”.
Ivana, Lana, Martina i Petra imaju strah od nastupa pred drugim ljudima. Svjesne su da moraju držati predavanja u sklopu svojih poslovnih obaveza, no kad god se toga sjete, osjećaju se vrlo anksiozno, nesigurno i nelagodno. Do sada, kad god bi imale predavanje, preznojile bi se, njihova tijela bi drhtala, srce jače kucalo te bi općenito bile jako napete.
Promjena obrasca razmišljanja
Budući da je Ivana vrlo inteligentna osoba, odlučila je prvo racionalno sagledati taj problem. Znala je da ima sve kapacitete da sagleda stvari i uvidi što može učiniti za što bolju prezentaciju, odnosno da strah što manje utječe na nju. Dobro je proučila koje sve tehnike izlaganja postoje, na koji način se može pripremiti, puno je uvježbavala svoju prezentaciju i tijekom te pripreme osjećala se sigurnijom u sebe. Ivana je napravila odličnu prezentaciju, ljudi su je pohvalili, no u maloj mjeri Ivana je i dalje osjećala strah. Naučila je da ju dobra priprema čini sigurnijom u sebe, ali njezin strah nije u potpunosti nestao.
Promjena stresne situacije kroz ponašanje
Kada se Lana odlučila suočiti sa svojim problemom straha od izlaganja, prvo je zamišljala kako stoji pred skupinom ljudi i kako im izlaže. Nakon toga je prvo prihvaćala kraća i manje zahtjevna predavanja. Kako se osjećala sve sigurnijom u sebe, prihvaćala je predavanja koja traju dulje i koja su zahtjevnija. Strah se ipak povremeno javljao. Ovisno o tome kome je Lana držala predavanja, strah je bio izražen u većoj ili manjoj mjeri. Lana je to smatrala svojim uspjehom, jer je strah prije toga bio jednako intenzivan u svim situacijama.
Rješavanje problema kroz tijelo
Martina je pročitala da je svaki stres moguće ukloniti bavljenjem sportom. Budući je još kao djevojčica voljela trčati, odlučila se upisati u Školu trčanja. Zbog redovitog bavljenja sportom, Martina se osjećala bolje, zadovoljnije i pod manjim stresom. Budući se općenito bolje osjećala, kada je bilo vrijeme za pripremu predavanja, od čega se grozila odmalena, Martina se osjećala sigurnijom u sebe. Neposredno prije samog predavanja, opuštajućim aktivnostima, smirila je svoje disanje i njezino predavanje polučilo je mnogo pohvala iz publike. Tek u nekim trenucima, poput kada bi joj netko postavio pitanje na koje nije znala odgovor, Martina bi osjetila prisutnost straha. No, sve u svemu, Martina je bila zadovoljna, jer je strah više nije preplavljivao čitavo vrijeme.
Suočavanje s emocijama
Znajući da oduvijek ima strah od nastupa, Petra ga je odlučila “riješiti”. Otišla je psihoterapeutu jer joj nije bilo jasno zašto ga uopće ima – roditelji su joj uvijek bili podrška i nikada joj ni na koji način nisu rekli ili pokazali nešto zbog čega bi ona danas imala tako izražen strah od držanja predavanja. Na njezino veliko iznenađenje, Petra je kroz psihoterapijski proces, shvatila do koje mjere je bila prisutna indirektna kritika njezinih roditelja. Oni ju nikada nisu kritizirali ili posramljivali, ali je uvijek dobivala poruke kako bi mogla biti bolja i kako nije dovoljno dobra ovakva kakva jest. Uz to, Petra je shvatila koliko se trudi biti savršena i koliko se trudi zadovoljiti očekivanja svojih roditelja. S vremenom su očekivanja njezinih roditelja postala njezina vlastita, što svjesna što nesvjesna očekivanja. Očekivala je od sebe puno više nego što je to bilo realno moguće, ali i potrebno. Došavši u kontakt sa svojim vjerovanjima o sebi, o drugima i o životu što je povezano s njezinim strahom od nastupa, Petra je bolje razumjela sebe. Postala je svjesna razloga straha od predavanja, koji je zapravo nesvjesno očekivanje kritike od roditelja/same sebe i straha da će ih razočarati, da neće biti dovoljno dobra za njih/za sebe. Osvijestivši se i proradivši na osjećajima vezanima uz ovaj strah, Petra je odlučila da je ona dovoljno dobra samoj sebi upravo takva kakva jest. Znala je da joj dobra priprema i dobra tehnika predavanja mogu osigurati još više sigurnosti u sebe. Sve to ju je dovelo do toga da je svako njezino novo predavanje postajalo sve bolje i bolje, ona je postajala sve zadovoljnija i zadovoljnija sobom, a strah je postepeno nestajao.
Svaki od načina suočavanja i razrješavanja problema može biti koristan. Ovisno o problemu i situaciji, većina ljudi nastoji koristiti različite metode. Ljudi češće koriste prve tri metode rješavanja problema, dok za četvrti oblik često treba pomoć psihoterapeuta, odnosno stručne osobe koja će pomoći osobi da dođe u kontakt s vlastitim emocijama. Najbolja varijanta za rješavanje većinu problema je kada osoba koristi sve svoje resurse.
Tatjana Gjurković, dipl. psiholog i psihoterapeut
Centar Proventus (www.centarproventus.hr)
