Ljudi koji cijene izvrsnost i naporan rad općenito prolaze bolje od drugih kad ih se izloži podsvjesnim motivacijskim porukama. No kad se, uz to, zadatak predstavi i kao zabavan, dolazi do zanimljivog obrata u motivaciji i učinkovitosti.
“Dva
će učenika različito odgovoriti na poticaje učitelja. Jedan će biti
motiviraniji na daljnji rad, dok će drugome motivacija opadati”,
pojašnjava Dolores Albarracín, profesorica psihologije sa Sveučilišta u Illinois, koja je vodila studiju.
Studija je pokazala kako ljudi koji su “kronično nezainteresirani za uspjeh”
ne djeluju iz želje za neuspjehom. Albarracín navodi kako njihova
razlika u odgovoru na motivaciju može samo biti odraz činjenice da
imaju različite ciljeve. “Kompetitivnost i potreba za uspjehom mogu
biti veliki demotivacijski čimbenici za osobe koje ne cijene nužno
izvrsnost toliko kao vlastitu dobrobit. Možda razlog činjenice da ne
žele ‘uspjeti’ leži u tome što žele činiti nešto što im pričinja
zadovoljstvo, u čemu uživaju – što nije loš cilj”, dodaje.
U
četiri studije, istraživači su procjenjivali koliko stavovi usmjereni
na uspjeh, nazvani “kronična motivacija ka uspjehu”, utječu na
učinkovitost izvođenja različitih zadataka.
Otkrili su da visokomotivirani ljudi
bolje rješavaju zadatke kad su izloženi podsvjesnim motivacijskim
porukama, poput kratkih bljeskova riječi na računalnom ekranu, koje su
povezane s pobjeđivanjem, umješnošću ili izvrsnošću. Ljudi koji su vrlo
malo motivirani pod ovakvim uvjetima zadatke rješavaju još gore.
Slično
tome, kad se sudionicima studije dalo izbora, visokomotivirani ljudi
birali su zadatke za koje im je rečeno da testiraju njihove sposobnosti
verbalnog poimanja, poput križaljki i igara traženja riječi, dok su
manje motivirani ljudi birali zadatke koje su percipirali kao zabavne.
No
u posljednoj studiji rezultati su pokazali kako ljudi s visokim
stupnjem motiviranosti zapravo pokazuju lošije rezultate u zadacima
poput križaljki i igara traženja riječi kad im se naglasi da su te igre
zabavne i kad su ranije bili izloženi podsvjesnim porukama poput “uspjeti”, “natjecanje” ili “dominantno”. Skupina manje motiviranih ljudi pod ovim je uvjetima postigla bolje rezultate.
Autori
studije navode kako podsvjesne motivacijske poruke inhibiraju želju za
zabavom u ljudi koji su motivirani za uspjeh. No u ljudi kojima takva
motivacija nedostaje, poruke pojačavaju želju i sposobnost za uspješnim
izvršavanjem zadatka kojeg smatraju zabavnim.
“Nije
točno da ljudi koji su visoko motivirani uvijek i izvrše zadatke bolje.
I u ljudi s manje motivacije možete postići bolju učinkovitost ako im
zadatke predstavite kao ugodne i zabavne”, zaključuje Albarracín i
dodaje kako bi otkrića mogla zanimate edukatore koji pokušavaju
motivirati svoje učenike na bolje izvođenje zadataka.
Studija je objavljena u časopisu Journal of Personality and Social Psychology.
Izvor: Biologija.com.hr
