Idilične blagdanske reklame, filmovi i pjesme te šoping groznica često imaju suprotan učinak od očekivanog. Zbog ultimativnog veselja, mnogima raspoloženje “padne”.
“U ovom razdoblju godine učestalija je takozvana blagdanska, zimska ili božićna depresija. Naime, zimsko vrijeme je “okidač“ za pojavu depresivnih misli zbog mračnijih dana, hladnoće, sivila, kiše, magle i drugih vremenskih uvjeta koji se smatraju nepovoljnima.
Nametnuta idila sreće i obilja
Dodamo li tome pritisak blagdanskih očekivanja, koji je kroz medije izuzetno jak (moramo biti sretni i veseli, okruženi dragim ljudima, punog stola i s bezbroj darova), osjećaj da ne ispunjavamo društvene norme, da smo izolirani ili drukčiji od drugih postaje veliki rizik pojave depresivnog raspoloženja.
U blagdansko vrijeme izraženiji je osjećaj besmisla i povećan je broj pokušaja samoubojstva. Češće uzimanje alkohola, a puno slobodnog vremena koje se ne može kvalitetno osmisliti pridonose depresiji”, kaže psihologinja Sandra Matošina Borbaš.
“Blagdanskoj depresiji izloženije su osobe koje inače imaju poteškoća s depresivnim epizodama; osobe koje su same i(li) stanuju daleko od obitelji; osobe koje su nedavno izgubile nekoga (smrt bliske osobe, razvod); starije osobe te osobe s nižim primanjima.
Ne očekujte nemoguće nego činite dobro koliko možete
Simptomi na koje treba obratiti pažnju su povećani ili smanjeni apetit, pretjerano spavanje ili nesanica, preveliki gubitak ili povećanje tjelesne težine… Ako ste skloni depresiji, a osjećate da vam se stanje pogoršalo, ne oklijevajte zatražiti stručnu pomoć”, preporučuje prof. Sandra Matošina Borbaš.
Inače je blagdanska depresija prolazno stanje, koje često prođe s prvim zrakama sunca ili ponovnom svakodnevnom rutinom koja dolazi poslije blagdana, i najčešće ne zahtijeva liječničku pomoć, objašnjava psihologinja.
“Osjetite li simptome blagdanske depresije, počnite misliti na stvari (i ljude) koje imate, umjesto na stvari (i ljude) koje nemate. Činite dobre i ugodne stvari drugima i s drugima, okružite se pozitivnim ljudima i ne očekujte od sebe nemoguće. Život nije bajka, niti bi trebao biti bajka da bi ga proglasili vrijednim življenja”, ističe prof. Sandra Matošina Borbaš.
Novi broj magazina Moje zdravlje – 100 stranica čiste pozitive i dobrih ideja!
I.V.
Foto: Shutterstock
