Istraživanje je također pokazalo kako odrasle osobe koje se osjećaju usamljenima češće konzumiraju alkohol, lošije se hrane, lošije spavaju te manje vježbaju. Drugim riječima, manje brinu za sebe.
Usamljenost je osobno i subjektivno iskustvo, stoga nije povezano s time koliko ljudi netko ima oko sebe. Ljudi koji su većinu vremena sami ne moraju se nužno osjećati usamljeno. Oni mogu imati duboke i bliske odnose s drugim ljudima. Isto tako, ljudi koji su stalno okruženi drugim ljudima, bilo da im je takva radna okolina ili životni stil, mogu se osjećati izrazito usamljenima.
Iako je osjećaj usamljenosti univerzalan, ipak je vrlo kompleksan i jedinstven za svaku osobu. Može se javiti iz različitih razloga pa stoga postoje i različiti načini kako si možemo pomoći da se riješimo ovog neugodnog stanja. Uz usamljenost ljudi obično osjećaju ispraznost, samoću i neželjenost.
Osjećaj usamljenosti odraz je pogleda na sebe i svijet oko sebe te koliko se smatramo povezanima s drugima. A upravo taj stav koji imamo o sebi i drugima može priječiti povezivanje s drugim ljudima. Ako imamo lošu sliku o sebi i smanjeno povjerenje u druge ljude, odnosi koje gradimo s drugima bit će manje bliski i manje kvalitetni. Ako se osoba osjeća socijalno i emocionalno distancirano od ljudi oko sebe, osjećat će se usamljeno.
Usamljenost može biti povezana s nekim situacijskim faktorima, kao što su preseljenje u novu okolinu, razvod, gubitak bliske osobe… Također, može biti povezana i sa sniženim samopoštovanjem osobe, kao i s nekim psihičkim poremećajima (npr. depresijom).
Psiholog J. Cacioppo na temelju rezultata istraživanja tvrdi kako se usamljenost negativno odražava na psihičko i fizičko zdravlje ljudi te navodi za što je sve pojačani rizik ako se osoba kroz dulje vrijeme osjeća usamljenom:
- Depresivnost, suicid
- Kardiovaskularne bolesti, infarkt
- Pojačana razina stresa
- Smanjena sposobnost pamćenja i učenja
- Antisocijalna ponašanja
- Korištenje alhohola i droga
- Ubrzani napredak Alzheimerove bolesti
- Loše donošenje oduka i rješavanje problema
Istraživanje je također pokazalo kako odrasle osobe koje se osjećaju usamljenima češće konzumiraju alkohol, lošije se hrane, lošije spavaju te manje vježbaju. Drugim riječima, manje brinu za sebe, što se onda opet odražava na osjećaj vlastite vrijednosti i zadovoljstva sobom, a u konačnici i želju za povezivanjem s drugim ljudima.
Važno je obratiti pažnju na osjećaj usamljenosti kod sebe i ljudi oko sebe te učiniti promjenu kako bi se izašlo iz ovog začaranog kruga i kako bi se povećala kvaliteta svakodnevice i zadovoljstva sobom i životom.
Autorica teksta:
Tea Knežević,
magistra psihologije, praktičarka terapije igrom
Foto: Shutterstock
