Nedavno istraživanje Sveučilišta u Teksasu otkrilo je kako osobe koje otvaraju Facebook profile dijele s drugima iznenađujuće točne osobne podatke.
Online društvena mreža Facebook trenutno ima 350 milijuna aktivnih
korisnika, što je veći dio kolača od 700 milijuna ljudi diljem svijeta koji su
spojeni u jednu od nekoliko popularnih društvenih mreža (MySpace, Twitter i sl.).
Nedavno je istraživanje Sveučilišta u Teksasu otkrilo kako osobe koje se
prijavljuju na Facebook otkrivaju iznenađujuće točne podatke o sebi.
Iako se uglavnom vjeruje kako većina ljudi stvara svoje online profile
kako bi impresionirali druge, te sebi dodjeljuju lažne karakteristike i
preuveličavaju iskustva ili čak uzima tuđi ili lažni identitet, istraživači su
ustanovili kako je ovo samo predrasuda.
Tim psihologa Sama Goslinga je pregledao profile 236 studenata iz SAD-a
koji su na Facebooku i Njemačke koji imaju profile na mrežama StudiVZ i
SchuelerVZ. Ocijenili su njihove stvarne osobnosti i karakteristike, jednako
kao i osobine koje smatraju idealnima. Karakteristike su uključivale ocjene
ekstrovertiran, prijatan, savjestan, neurotičan i otvoren.
Ispitivači su usporedili stvarne karakteristike osobnosti korisnika
društvenih mreža, njihove idealne osobine, te njihove profile. Dojmovi
osobnosti koji se mogu iščitati iz njihovih profila odgovarali su njihovim
stvarnim osobinama, a nisu bile jednake karakteristikama koje oni drže
idealnima.
Psiholozi ovu pojavu objašnjavaju jednostavnim razlogom: kada korisnici
otkrivaju osobna ili tuđa iskustva, neistinite činjenice ili karakteristike
putem društvenih mreža, izlažu se opasnosti da budu posramljeni i izrugivani
ako ih netko prozove zbog neistine, što se dugo pamti i može im naštetiti bilo
kada u životu.
S druge strane, 25 posto tinejdžera koji su otvorili Facebook profil
koristili su lažni identitet, 37 posto je koristilo ovu društvenu mrežu kako bi
se izrugivalo kolegama, dok je 13 posto tinejdžera objavilo svoju ili tuđu
golišavu sliku.
Psiholog Gosling zaključuje kako su online društvene mreže još samo
jedan medij koji omogućuje socijalne interakcije, poput telefona. One drugima
daju uvid u vašu osobnost, što zadovoljava vašu potrebu da vas drugi poznaju, a
ujedno novi korisnici mogu vjerovati podacima o osobnosti drugih korisnika.
K. Horvat