Savjesni studenti su u pravilu uspješniji u početnim godinama fakulteta, dok su ekstrovertirani i topliji studenti dobitna kombinacija u završnom dijelu medicine.
Istraživači su pratili belgijske studente medicine tijekom
njihovog sedmogodišnjeg studija i pokušali ustanoviti koje karakteristike
osobnosti pomažu učenju i postizanju akademskih rezultata.
Istraživanje, koje su zajednički proveli Deniz Ones,
profesor psihologije pri Sveučilištu u Minnesoti, Flip Lievens sa Sveučilišta u
Ghentu i Stephan Dilchert sa Fakulteta Baruch, otkrilo je zanimljive uzorke
među preko 600 studenata koji su bili uključeni u studiju. Oni su prošli
standardizirani test osobnosti na početku studiranja, dok se uspjeh mjerio
ocjenama na kraju svake godine tijelom sedmogodišnjeg studija
Savjesni studenti su u pravilu uspješniji u početnim
godinama fakulteta kada uglavnom usvajaju osnovne kolegije (biokemija,
mikrobiologija, anatomija, fiziologija i sl.). U ovoj fazi studiranja,
ektrovertiranost, društvenost i mnoge aktivnosti djeluju štetno u odnosu na
akademski uspjeh, uglavnom jer odvlače pozornost od učenja, tvrde istraživači.
Kako se gradivo mijenja s godinama, međuljudski odnosi, kao
što je rad za vrijeme staža ili interakcija s bolesnicima, postaju bitnijima za
uspjeh. Dok su savjesni nastavili nizati dobre ocjene, druge su osobine postale
važnijima. Ekstrovertirani studenti koji su asertivni i topli u ophođenju s
drugima postali su uspješniji u zadnjoj fazi studiranja.
Istraživači su zamijetili isti uzorak za prijatnost, koji
uključuje altruizam. Studenti koji su imali ove osobine su se drastično
poboljšali nego njihove savjesnije kolege s manjom ekstrovertiranošću i prisnošću.
Uspjeh studenata određuje skupina faktora, od kojih su mnogi
kognitivne prirode. Istraživači naglašavaju kako su upravo ti kognitivni
faktori bitni o određivanju uspjeha pri učenju, no oni se ne odnose na
međuljudske aspekte koji su također važni za uspješnu karijeru u medicini.
Ovu činjenicu znamo svi iz osobnog iskustva – liječnika
biramo po njegovoj stručnosti i razini znanja, no ako nam nije ugodno s njim
jer je hladan, zatvoren i ne komunicira na pravi način s nama, radije ćemo ga
zaobići.
“Osobine
predodređuju stjecanje znanja, upornost kod zadataka i uspjeh u interakciji s
bolesnicima, te bi trebali biti dio prijemnih ispita medicinskih
fakulteta”, tvrdi Ones, jedan od autora istraživanja.
K. Horvat
