Držati obitelj na okupu, redovito se družiti i razgovarati danas nije nimalo jednostavno. Moderan i ubrzan način života ne ostavljaju dovoljno vremena za razgovor o svakodnevnim problemima s obitelji, za druženje pa čak niti za zajednički obrok. Ipak, to su neke od zdravih navika obitelji zahvaljujući kojima one i funkcioniraju dobro. Dr. sc. Dubravka Šimunović, prof. rehabilitator objašnjava koje su to zdrave navike sretnih obitelji, zašto su važne i zašto ih treba uvesti u obiteljsku svakodnevicu.
Dr. sc. Dubravka Šimunović
Jedna od dobrih navika obiteljskog suživota je zajedničko objedovanje. Vrijeme u kojem živimo kao da ne poznaje kategoriju zajedničkog dijeljenja vremena, aktivnosti i obaveza. Zajednički objed u dane vikenda dobra je tradicija koju treba zagovoriti sukladno mogućnostima i obavezama. To je uistinu dobra navika koju ako smo izgradili na čvrstim i zdravim temeljima ostaje i onda kad naša djeca napuštaju „obiteljsko gnijezdo„. To onda nije samo objede to je vrijeme za druženje, časkanje, suosjećanje i sve one dobre emocije koje nam uvijek trebaju.
Otvorena komunikacija dobra je navika obiteljskog suživota. Poštivanje osobe, uvažavanje njezinog mišljena važan je prediktor dobre komunikacije. Naše obitelji zagovaraju različite pristupe obiteljskog suživota. U pojedinim obiteljima otac ili majka vode glavnu riječ pravila su unaprijed definirana i odnosi su vrlo strogo definirani. U takvim obiteljima navika otvorene komunikacije nepoznanica je. Najnovija saznanja govore da otvorena komunikacija kroz koju se njeguje asertivnost u mnogočemu mogu poboljšati odnose i prevenirati poteškoće i učestalu pojavnost obiteljskih i bračnih kriza.
Podjela obiteljskih zaduženja nešto je bez čega u današnje vrijeme obitelji ne mogu opstati. Često se u našim uvjetima isprepleće tradicionalno i moderno. Žena često preuzima bezbroj uloga i s time hrpu dnevnih zaduženja koje s vremenom postaju veliki teret i izvor frustracija. Muškarci pod utjecajem tradicije njih većina kao da se pokušava sakriti nastojeći svoja zaduženja predati nekom članu obitelji. Disbalans u obiteljskim zaduženjima dovodi do frustracije i osjećaja kojeg često opisujemo kao iskorištavanje članova obitelji.
Vrijeme za zajednički hobi navika je koju treba njegovati dok su djeca mala bilo da se radi o zajedničkim izletima ili vožnja bicikla. Poneki zagovaraju zajednički hobi iako članovi obitelji za isti hobi ne pokazuju interes i sklonost. Zajednički hobi treba uistinu biti aktivnost za koju svi članovi obitelji pokazuju sličan interes i motivaciju.
Obilježavanje tradicije nešto je što pripada dobrim obiteljskim navikama. Proslava obiteljskih rođendana, blagdana i prigodnih datuma zasigurno su vrijedno obilježje obiteljskog suživota. Često u praksi susrećemo primjere gdje muškarac snažno zagovara obilježavanje pojedinih datuma koji su njemu bitni dok se obilježavanje prigodnih datuma koji su ženi važni zanemaruju. U takvim obiteljima roditelji šalju vrlo ružnu poruku svojoj djeci pri čemu je naglasak na nasilnom prihvaćanju samovolje jednog od partnera. Poštivanje i jednako obilježavanje datuma supružnika i pridavanje jednakog značenja djeci može biti dobar obrazac kako treba zagovarati tradiciju sa svim pozitivnim obilježjima koje nosi.
Foto: Pixsell/Robert Anić
