Postoji niz poremećaja u prehrani, a među najpoznatijima su zasigurno anoreksija i bulimija.
Poremećaji u prehrani karakterizirani su teškim smetnjama u prehrambenim navikama i ponašanjima, a anoreksija i bulimija nisu jedini – u zadnje vrijeme stručnjaci izvještavaju o nizu poremećaja koji se manifestiraju kod klijenata a koji se ne mogu svrstati ni u jedan od ta dva.
Koji su to nespecifični poremećaji u prehrani?
Njih uglavnom liječnici svrstavaju u kategoriju nespecifičnih poremećaja u prehrani – drugim riječima, kod tih poremećaja postoje naznake da osoba iskazuje neka ponašanja tipična za poremećaj u prehrani, ali ne zadovoljava kriterije za dijagnozu anoreksije ili bulimije. U nastavku nudimo kratko objašnjenje za svaki od tih poremećaja:
Anoreksija – doslovno značenje riječi je nedostatak apetita, izbjegavanje i gnušanje prema hrani. Oboljeli imaju narušenu sliku o vlastitom tijelu te unatoč niskoj tjelesnoj težini vjeruju da imaju višak kilograma koji žele izgubiti. Unos hrane se svodi na minimum, a posljedice izgladnjivanja su teške te mogu voditi i do smrti.
Bulimija – osobe koje pate od bulimije imaju neodoljivu potrebu za hranom koju nastoje zadovoljiti jedenjem velikih količina hrane u vrlo kratkom roku, zbog čega se javlja osjećaj srama i krivnje zbog pojedenog. Nakon toga izazivaju povraćanje, upotrebljavaju laksative i diuretike, gladuju ili pretjerano vježbaju.
Ortoreksija – relativno nov poremećaj u prehrani opisan 1997.godine a karakterizira ga kompulzivno ponašanje utemeljeno na iracionalnim strahovima koji počivaju na potpunoj opsesiji vlastitim prehrambenim planom. Osobe se fiksiraju na unos isključivo zdrave i „čiste“ hrane do te mjere da izbjegavaju svaku hranu koja sadrži i najmanje količine umjetnih boja, aroma, konzervansa, pesticida ili pak nezdravih masnoća, šećera ili dodane soli . Ortoreksija započinje s bezazlenim pokušajem da se jede kvalitetnije, ali dovodi do opsesije. Hrana koju konzumiraju osobe s ortoreksijom postaje primarna stvar u njihovom životu i ako pojedu nešto izvan planiranog jelovnika, osjećaju krivnju i samokažnjavaju se strožim pravilima o prehrani.
Manoreksija je poremećaj u prehrani koji uglavnom pogađa muškarce, a odnosi se na konzumaciju proteinskih preparata koji potiču izgradnju mišićnog tkiva i opsjednutost vježbanjem.
Nearlyreksija – bolest koja pogađa osobe koje su svjesne nužnosti zdrave prehrane i tjelovježbe. Nearlyreksičari održavaju svoj indeks tjelesne mase na najnižoj dopuštenoj razini normalnog – nisu pothranjeni te je stoga vrlo tesko na temelju fizičkog izgleda prepoznati da nešto nije u redu. Njihov jelovnik sastoji se uglavnom od salate, voća, light proizvoda i vode. Nakon nekoliko tjedana takvog režima želudac se smanjuje. Nearlyreksičari se ne izgladnjuju, ali isto tako nikada nisu siti. Konzumiraju određene namirnice u određeno vrijeme, a usto i manično vježbaju.
Pregoreksija – u zadnje vrijeme sve više svjedočimo slikama trudnica koje i tijekom trudnoće a posebice nakon opsesivno kontroliraju tjelesnu težinu u trudnoći – bilo kroz pretjerano vježbanje i u vrlo visokom stadiju trudnoće, a posebice nakon poroda kada se fokusiraju na brzo skidanje kilograma.
O kojem god se poremećaju radilo, važno je napomenuti da je pri njegovom rješavanju neophodna stručna pomoć – uzroci ovih poremećaja mogu biti razni i zapravo je nemoguće generalizirati i svrstati ih pod jedan nazivnik.
Mnogo čimbenika utječe na razvoj ovih poremećaja, a jedan od njih je sigurno i period u kojem živimo. No, kako ćemo se nositi sa svim izazovima današnjeg društva ovisi pak o nizu drugih faktora – obiteljskih prilika, osobinama ličnosti, podrške koju imamo… Stoga, potražite stručnu pomoć i zajedno s psihoterapeutom radite na otklanjanju korijena problema.
Kristina Bačkonja, dipl. psiholog i NLP trener
www.budisvoj.eu
Foto: Shutterstock
