Oko 15 milijuna ljudi smetnut će s uma svoju šalicu toplog čaja, a jednako toliko će ih zaboraviti gdje su ostavili ključ od kuće ili auta.
Također, 12 milijuna osoba dok stignu u trgovinu po namirnice, zaborave što su htjeli
kupiti – jednako toliko zaboravlja da im je mašina oprala rublje. Rezultati
su to britanske studije koju je provela National-Lottery.co.uk.
PIN brojevi, lozinke, kućanski poslovi (poput vađenja mesa iz zamrzivača) i punjenje mobitela također su visoko na listi stvari koje
se zaboravljaju.
Ubrzani suvremeni način života, veći opseg posla i pritisak moderne tehnologije
stvari su koje utječu na sve slabiju mogućnost pamćenja. Kompjuteri, telefoni i planeri danas osiguravaju da sve obavimo na vrijeme, no, s druge strane, koliko pomaže, tehnologija nam i
odmaže. Nerijetko zaboravimo napuniti sve aparate i pobrinuti se za njih.
Unatoč pritisku i velikom opsegu posla, upravo kod kuće zaboravljamo najviše
stvari – primjerice platiti račune, pobrinuti se za dječji obrok u školi i
slično.
Studija je pokazala kako svaka četvrta osoba zaboravi važan dogovor, a svaka
peta zaboravi sastanak s prijateljem ili drugi važan datum i događaj. Svaka
deseta osoba zbog toga će imati i male trzavice s prijateljima, a šest posto
ljudi bilo je ostavljeno zbog zaboravljanja rođendana.
Pisanje poruka i ostavljanje istih po kući najčešća je metoda kojom se ljudi
bore protiv zaborava. Velik dio osoba također se oslanja na kuhinjske kalendare
i podsjetnike na mobitelu. Unatoč činjenici da zaboravljamo puno stvari, samo
mali broj ljudi spreman je priznati svoju grešku, pokazala je studija.
Unatoč tome što imaju više podataka za pamćenje, žene su pokazale bolju mogućnost memoriranja – pripadnice ljepšeg spola
prosječno zaborave dvije i pol stvari dnevno, dok se muškarci ne sjete tri i
pol stvari.
D. Šorgić
