Ako niste znali, rad koji uzima 55 ili više sati u tjednu je u 2016. godini uzeo čak 745.194 života.
Studija koju je provela Svjetska zdravstvena organizacija uz sudjelovanje Internacionalne organizacije rada je prva analiza utjecaja rada na zdravlje.
Znanstvenici su tako otkrili da je diljem svijeta umrlo 745.194 od moždanog ili srčanog udara, a to je povezano s 55 ili više radnih sati u tjednu. U odnosu na 2000. godinu radi se o porastu od 29 posto.
Dr. Maria Neira, direktorica odjela za okoliš, klimatske promjene i zdravlje WHO-a je izjavila kako je prekovremeni rad poguban za zdravlje. Veliki postotak smrtnih slučajeva se odnosi na područja zapadnog Pacifika i južne Azije. Studija je zaključila i kako prekovremeni rad možemo povezati s 35 posto većom šansom od moždanog udara i 17 posto većom šansom od srčanog udara, što se ne odnosi na one koji rade 35-40 sati u tjednu. Ove su podatke dobili i pregledom oko 3000 studija koje su se bavile ovim pitanjem.
Iako studija nije uključila rad za trajanja pandemije, dr. Tedros Ghebreyesus, generalni direktor pri WHO je izjavio kako rad od kuće može samo doprinijeti ovom trendu u budućnosti.
Takav je rad postao normalan u većini industrija, gdje se lako gubi crta koja odvaja privatni od poslovnog života. Isto je tako puno poduzeća dalo puno otkaza, pa oni radnici koji su ostali rade prekovremeno, dodao je.
Je li vrijeme da se smanji broj radnih dana?
Neira poziva na reformu upravo zbog ovih rezultata novog istraživanja.
“Vrijeme je da svi, vlade i zaposlenici, postanu svjesni činjenice da prekovremeni rad može voditi do prerane smrti“, naglašava te dodaje kako već postoje kompanije koje od zaposlenika zahtijevaju da rade samo 4 dana u tjednu. Istraživanja kažu da je takav potez povezan s osjećajem sreće, dok će dugi radni sati dovesti do razvoja bolesti pa i smrti.
Ghebreyesus misli da se treba skratiti i radno vrijeme te zaključuje:
Vlada i zaposlenici trebaju zajedno raditi kako bi se složili oko granica kada je u pitanju rad kako bi se zaštitilo zdravlje zaposlenika.
Koja zanimanja negativno utječu na naše zdravlje?
Rad noću, dugotrajno sjedenje u uredu, rad s opasnim kemikalijama ili izloženost štetnom utjecaju sunca… čitav je niz faktora u poslovima koje radimo, a koji imaju štetan, ali i poguban utjecaj na naše zdravlje. Evo koji poslovi povećavaju rizik od nekih vrsta zloćudnih bolesti.
SVI uredski poslovi
Da, dobro ste pročitali: sjedenje za uredskim stolom može rezultirati većim postotkom raka debelog crijeva i maternice. Prema jednom njemačkom istraživanju, osobe koje radno vrijeme provode sjedeći u uredu imaju 24 posto veći rizik od raka debelog crijeva i 32 posto veći rizik od raka maternice. Stari postaju još gore za one koji rade prekovremeno: svaka dva dodatna sata koje provodite sjedeći na poslu rizik podižu za 10 posto.
Povremeno vježbanje u teretani ne ublažava negativne učinke, upozoravaju stručnjaci. Što možete učiniti? Ustanite i krećite se češće tijekom radnog dana, osobito nakon obroka. Redovito kretanje može itekako pomoći.
Manikirke
Vaši savršeno sređeni nokti mogu biti po život opasni za osobu koja ih je uređivala. Naravno, ne samo vaši nego i deseci drugih koje je toga dana i sve druge dane dovela u red.
Djelatnice salona za manikuru na svom radnom mjestu udišu otrovna isparavanja i kontaminiranu prašinu čime se povećava rizik od raka, ali i brojnih drugih respiratornih i reproduktivnih problema. Stručnjaci za zaštitu na radu preporučuju da saloni za manikuru redovito dobro prozračuju klima uređajima s kvalitetnim filterima, a djelatnice bi trebale nositi kute s dugim rukavima, rukavice i maske te redovito prati ruke. Ako ste vlasnik/ca salona za manikuru podržite ove sigurnosne mjere i osigurajte svojim djelatnicama sigurnije radne uvjete.
Radnici u noćnoj smjeni
Zračenje i otrovne kemikalije nisu jedine stvari koje mogu uzrokovati rak. Vjerovali ili ne, ometanje prirodnog cirkadijalnog ritma noćnim radom pod jakim umjetnim svjetlima može također povećati rizik od raka. Istraživanje sa sveučilišta MIT tvrdi: “Stanicama je potreban svjetlosni znak, koji je poput dugmeta za resetiranje sata. Kada tog znaka više nema, gubite uobičajene ritmove u svakoj stanici u vašem tijelu. Kao rezultat, protein koji se naziva c-myc akumulira se u stanicama, potičući rast i razvoj tumora.
Znanstvenici rade na lijekovima koji bi mogli ciljati gene osjetljive na svjetlost i pomoći u zaštiti zaposlenika noćne smjene.
Frizeri
Iako povremena boja za kosu ili minival ne predstavljaju osobiti rizik za prosječnu osobu, priča se mijenja za djelatnike u frizerskom salonu koji redovito tretiraju našu kosu.
Aromatični amini u nekim bojama za kosu mogu povećati rizik od raka mokraćnog mjehura. Iako su te kemikalije navodno uklonjene iz boja za kosu nakon 1970-ih, nedavno istraživanje pokazalo je da su prisutni u krvotoku frizera, što je potaknulo daljnju analizu.
Kako bi se rizik smanjio na minimum, radnici u salonima trebaju nositi rukavice kad god koriste kemijske proizvode i raditi u dobro prozračenim prostorima.
Djelatnici u laboratoriju
Ponekad je opasna profesija posljedica nesretne mješavine faktora rizika – što je slučaj kod nekih poslova u laboratoriju. Istraživanje objavljeno u časopisu Cancer Research otkrilo je da su žene s obiteljskom anamnezom raka dojke udvostručile svoj rizik radeći u kliničkom laboratoriju; ako su radile s organskim otapalima kao što je benzen prije rođenja prvog djeteta, rizik je skočio za nevjerojatnih 40 posto. Znanstvenici su također otkrili sličan povećani rizik kod tvorničkih radnika i spremačica.
Automehaničari
Automehaničari su izloženi mnogim karcinogenim tvarima, kao i građevinski radnici (arsen, azbest, benzen) kao i tetrakloretile koji djeluje kao otapalo za masnoću i povezan je s rakom bubrega, mokraćnog mjehura i grlića maternice. Ispušni plinovi iz automobila su kancerogeni, što povećava rizik od raka pluća, mjehura, grkljana, jednjaka i želuca.
A. A.
foto: Shutterstock, Reuters/Pixsell
