Sve do šezdesetihih godina prošlog stoljeća vjerovalo se da se mozak može mijenjati samo tijekom razvoja u djetinjstvu te da odrastanjem osobe mozak dobiva svoju konačnu fizičku strukturu. Ipak, istraživanja su pokazala kako se u mozgu stvaraju novi moždani putevi te nestaju neki već postojeći putevi s obzirom na nova iskustva, nova učenja i sjećanja koja osoba prikuplja.
Dijelovi mozga se kroz život mogu mijenjati fizički, funkcionalno te kemijski
Plastičnost mozga ili neuroplastičnost je termin koji opisuje mogućnost mozga da se promijeni i adaptira kao rezultat nekog novog iskustva.
Već u trećem tromjesečju trudnoće počinje intenzivan razvoj mozga. Moždane strukture razvijaju se od onih jednostavnijih ka složenijima. Prvo se razvija moždano deblo koje ima ulogu reguliranja osnovnih životnih funkcija, zatim se razvija limbički sustav, mali i veliki mozak te moždana kora. Mozak se povezuje vertikalno na način da se povezuju jednostavnija i složenija područja te horizontalno odnosno povezuju se lijeva i desna polutka mozga.
Mozak bebe teži tek jednu četvrtinu težine koju će imati u odrasloj dobi čovjeka. Osim što se ubrzanim razvojem razvijaju i moždane stanice također se razvijaju i moždani putevi između neurona koji im omogućavaju da stanice međusobno komuniciraju odnosno prenose signale. Pri rođenju, svaki neuron kore mozga ima otprilike 2 500 moždanih puteva – sinapsi, a u trećoj godini života ovaj broj se poveća na čak 15 000 sinapsi po neuronu. Prosječna odrasla osoba ipak ima otprilike tek polovicu od tog broja sinapsi. Zašto je tako?
Kako kroz život sakupljamo nova iskustva tako se neke veze između neurona osnažuju, a neke slabe i nestaju. Neuronski putevi koji se češće koriste stvaraju čvršće veze a oni koji se koriste jako rijetko ili se uopće ne koriste odumiru. Kroz proces stvaranja novih puteva i odumiranje onih koji se ne koriste, mozak ima sposobnost prilagodbe na promjenjivu okolinu.
Neuroplastičnost je prisutna u mozgu:
- na početku života – kada se nezreo mozak organizira
- u slučaju ozljede mozga – da bi se kompenzirale izgubljene funkcije ili maksimalizirale preostale funkcije
- kroz odraslo doba – kad god se nešto novo nauči ili zapamti
Kada osoba puno uvježbava neku vještinu tada se dio mozga zadužen za to više razvije. Tako se pokazalo da je jedan dio hipokampusa značajno veći kod vozača taksija u Londonu u odnosu na taj dio hipokampusa kod londonskih vozača autobusa. Naime, taj dio hipokampusa je zadužen za spacijalne informacije kako bi se mogli ispravno kretati i snalaziti u prostoru. S obzirom da vozači taksija moraju imati puno detaljnije znanje o prostornom planu grada od vozača autobusa koji imaju konkretne i iste rute, njima se taj dio mozga više razvio.
Dobro je podsjetiti kako svojim trudom čovjek, neovisno o svojoj dobi, može stvarati nove moždane puteve. To bi značilo da može mijenjati obrasce kojima kod sebe nije zadovoljan ili stvoriti neke potpuno nove. Bilo da se radi o usvajanju neke nove vještine, novog obrasca komunikacije ili dubljih, psihoterapeutskih promjena.
Foto: Shutterstock
Autorica teksta:
Tea Knežević,
mag. psych, praktičarka terapije igrom
Centar Proventus.hr
Terapija igrom.hr
