Iako stara poslovica kaže kako novac ne može kupiti sve, čini se kako je on odgovoran za veliki dio naše sreće.
Istraživanje provedeno u
desetak zemalja pokazalo je kako suprotno popularnoj percepciji, ekonomski rast sa sobom ne povlači i sreću, nego
nešto drugo. Teoriju kako nije bitno koliko zarađujemo, nego samo da zarađujemo
više od drugih postavio je Amerikanac Richard Easterlin još u 1970-ima, a nju
je nedavno odlučio ponovo istražiti.
Profesora Easterlina je zanimalo postoji li još
uvijek obrazac ponašanja kojeg je svijet prozvao Easterlinovim paradoksom. Nakon
što je analizirao podatke iz 37 zemlji diljem svijeta, zaključio je kako se
stvari nisu nimalo promijenile.
“Jednostavno rečeno, paradoks povezanosti
sreće i primanja glasi: sreća i primanja su pozitivno povezana, međutim, s
vremenom se sreća ne povećava kada se povećavaju prihodi”, objasnio je
Richard Easterlin.
Svoju je tvrdnju potkrijepio ekonomskim
dokazima: “Rast Kine implicira udvostručenje nacionalnog dohotka po glavi
stanovnika za manje od deset godina, a Čilea za 18 godina. No i Kina i Čile su
pokazali blago opadanje u zadovoljstvu životom”.
K. Horvat