Virtualni je svijet u svojem razvoju odmaknuo daleko od mjesta gdje se vode srdačni dijalozi i rasprave, kao što su ljudi možda mislili na počecima njegova nastajanja.
Interakcija na društvenim mrežama i portalima, čini se, ima posebnu kulturu komuniciranja i očekivanja gdje tradicionalni načini ponašanja ne moraju biti ono što se očekuje. Negativne komentare na koje često nailazimo u virtualnoj komunikaciji, odnosno uvrede, ismijavanja i izrugivanja vrlo je teško izbjeći.
Internet danas briše sve društvene kočnice i dopušta pojedincima da javno izraze svoje mišljenje bez straha i srama.
Negativni komentari mogu imati puno gore posljedice od onih „ licem u lice“ jer je publika u ovom slučaju uglavnom veća, a snaga pisane riječi čini svoje pa žrtva može svaki put iznova pročitati što je netko o njoj napisao.
Internetski trolovi
Tko su osobe koje vole „napadati“ i dijeliti negativne komentare ispod tekstova na portalima i društvenim mrežama, pojasnila je mag. psihologije Ksenija Burja.
“U virtualnim zajednicama, antisocijalno ponašanje kao što je tzv. trolanje otežava konstruktivnu komunikaciju. Po definiciji, internetskim trolovima nazivaju se osobe koje svojim problematičnim, napadačkim i često neugodnim ili uvredljivim komentarima uznemiruju ostale sudionike. Uzroci širenja negativnih komentara na društvenim mrežama i raznim portalima rezultat su nekoliko mogućih faktora koji mogu imati zajedničko djelovanje. Uobičajena pretpostavka je da su osobe koje trolaju drugačije od drugih pa neka ranija istraživanja ukazuju na to da se radi o manjini koja ispoljava antisocijalna ponašanja. Međutim, rezultati istraživanja sa Stanford i Cornell sveučilišta, objavljeni 2017. godine pokazuju drugačije. Autori studije i suradnici u tom su istraživanju pokazali da svatko od nas može podleći negativizmu te neugodnim komentarima na internetu. Koristeći eksperimentalnu metodu, analizu podataka te strojno učenje, istraživali su je li trolanje rezultat osobina ličnosti ili situacijskih činitelja. Dobiveni rezultati pokazuju da pod određenim okolnostima svatko može postati trolom”.
Imaju li “kronično nesretni” ljudi neke zajedničke karakteristike?
Kako se radi o sve prisutnijem problemu, stručnjaci pokušavaju dokučiti što ljude motivira na širenje negativnih komentara, pa je tako spomenuta studija pokazala da loše raspoloženje pojednica može utjecati i na vrstu komentara. Istraživači su zaključili da će ljudi vjerojatnije davati negativne komentare ako su na vlastite komentare ranije dobili negativan ili nikakav feedback ili ako su sudjelovali u zasebnim raspravama koje su sadržavale samo negativne komentare. Ovakvi rezultati nađeni su bez obzira o kakvom se tekstu radilo.
“Može se reći da se radi o tzv. negativnoj spirali u kojoj samo jedna osoba svojim komentarom ili negativnim glasovanjem može pokrenuti čitave kaskade lošeg ponašanja na internetu. Loša komunikacija potiče daljnju lošu komunikaciju. Ljudi koji dobiju negativan feedback na svoj komentar, pokušavajući popraviti sliku o sebi, posežu dalje za negativnim komentarima i to može biti stihijski. Također, iako neki ljudi mogu biti dosljedni u svojoj sklonosti trolanju, vjerojatnije je da će do trolanja dovesti kontekst u kojem se komentar ili post objavljuje”, pojašnjava psihologinja te dodaje kako ovakvi nalazi ukazuju na potrebu za formiranjem boljih virtualnih prostora za raspravu, a razumijevanje odrednica antisocijalnog ponašanja nužno je ako se želi unaprijediti kvaliteta istih.
“Mogao bi se dizajnirati sustav koji potiče civilizirano ponašanje na internetskim platformama te omogućiti moderatorima učinkovitije ublažavanje trolanja. Na koncu, mi smo ti koji uzrokujemo slomove u raspravama. Mnogi portali već su uklonili svoje sustave za komentiranje jer oni ne dovode do konstruktivnih zaključaka neke rasprave. Mladi ljudi možda jesu nedostižni u brzini i lakoći kojom se snalaze u virtualnom prostoru, no odrasli imaju iskustvo. Razumijevanjem vlastitih snaga i slabosti te svojim primjerom, odrasli mogu doprinijeti razvoju kritičkog mišljenja i odgovornog ponašanja kod mladih što je temelj konstruktivne komunikacije, vokalne ili virtualne“, zaključuje sugovonica.
Posljedice trolanja i njegova prevencija
Znamo da izloženost negativnim komentarima u virtualnim zajednicama može doprinijeti razvoju negativne slike o sebi te da to posebno pogađa djecu i mlade, koji pripadaju tzv. „Z generaciji“. Danas imaju između sedam i 20 godina i ne znaju za svijet drugačiji od informatičkog te su više, nego li ijedna prijašnja generacija, povezaniji međusobno. U razvoju samopoštovanja i ličnosti, veliki utjecaj ima mišljenje vršnjaka. Upravo radi te povezanosti vrlo lako može doći do cyberbullyinga, odnosno do zlostavljanja putem interneta. To može poprimiti neslućene razmjere i dovesti do ogromne štete za psihički razvoj djeteta ili mlade osobe. Stoga je multidisciplinarna edukacija i prevencija, u smislu širenja svijesti o odgovornom korištenju interneta, nužna.
Učimo biti optimisti: Dobra je vijest da se optimizam može vježbati kao i mišići
Ana Abrahamsberg/Ordinacija.hr
Foto: Shutterstock
