Udruga kako si? osmislila je rutu na kojoj su lokaliteti koje možemo povezati s osjećajima usamljenosti i anksioznosti. Priključite im se na putu kroz povijest grada i svoju psihu
Sve nas je više koji se borimo, ili barem svakodnevno nosimo, s osjećajem straha, neizvjesnosti ili anksioznosti… COVID-19 cijeli je svijet prvo ostavio u čuđenju, potom u strahu. U tim trenucima neizvjesnosti Zagreb su pogodili potresi i brzo smo shvatili da više nismo sigurni ni u vlastitom domu. Druženja, kretanja i druge važne nam stvari u životu iznenada su postale ograničene. Izašli smo i iz tog problema, ali ako je vjerovati stručnjacima, usamljenost i anksioznost kao posljedica tih nemilih događaja i dalje su u nama i mogu nam kontrolirati život, a da to nismo osvijestili. Što radite kad se osjećate loše i bezvoljno, usamljeno ili anksiozno?
Jednostavno rješenje
Ja sam za to pronašla najbolji lijek. Ustvari, taj “lijek” je bio još jedan genijalan prijedlog moje psihologinje – Obuj tenisice i izađi na zrak. Kako to često bude, najjednostavnija rješenja su i najbolja rješenja i iz svake šetnje se vratim s puno manje teških misli i nešto većom vjerom u to da će sve ipak biti dobro. Usporedbom razine raspoloženja nakon neke tjelesne aktivnosti u odnosu na stanje mirovanja pokazalo se kako su osobe nakon tjelesne aktivnosti zadovoljnije, mirnije i budnije nego nakon perioda mirovanja. Učinci tjelesne aktivnosti s jedne strane smanjuju neugodne osjećaje i raspoloženje, a s druge djeluju poticajno na one ugodne. Jednostavno rečeno, bavljenje tjelesnom aktivnošću pomaže ljudima da se osjećaju dobro. Spremni? Ako jeste, imam odličan prijedlog za prvu šetnju u kojoj ćete moći razgovarati sa stručnjacima o svojim problemima, a možda i upoznati osobu koja se bori s istim stvarima i zajedničkim snagama ćete doći do rješenja.
Udruga kako si? organizira psihošetnje Zagrebom, program kombinira razgledavanje grada i psihoedukativne sadržaje usmjerene na razvoj psihološke otpornosti. Na prijedlog mentorice i profesorice Nataše Jokić Begić, spojili su se studenti iz Udruge kako si? Luka Mijalković, Tina Tadić i Sara Sigur te prof. psihologije Ana Marija Frajman, ujedno i turistički vodič za Grad Zagreb, koja će polaznike upoznati s brojnim pričama o gradu.
“Ideja se sama rodila jer je došlo do pogoršanja stanja kod brojnih ljudi tijekom pandemije, a kad su restrikcije popustile, i kada smo se svi polako vraćali uobičajenoj svakodnevici, mnogima je to teško palo”, pojasnila je Tina Tadić te dodala kako je prof. Jokić Begić i sama u svom radu sa studentima primijetila isti problem i predložila da se osmisli program šetnja na otvorenom uz psihoedukativni sadržaj. Prepoznavši dobru ideju priključila se i prof. Frajman koja u šetnjama povezuje na zanimljiv način psihološke teškoće s povijesnim faktorima.
“S razlogom smo birali otvorene prostore – jer šetnja, kao i svaka fizička aktivnost, puno pridonosi očuvanju psihičkog zdravlja, kao i fizičkog. Jedan od ciljeva nam je da se sudionici nakon susreta osjećaju bolje, a nadamo se da smo na ovaj način barem malo pridonijeli tome”, dodaje Sara Sigur.
Kada se osjećaš loše – prošeći
Psihologinja Tadić objašnjava kako je znanstveno dokazano da aktivnost pomaže našem psihičkom zdravlju, a kako se savjetovanje kod psihologa često ipak odvija u jednoj prostoriji gdje se sjedi i razgovara i sve se svodi na taj mentalni moment, potrebno se riješiti tih emocija koje pritom ostaju u tijelu i veliki su okidač anksioznosti ili depresivnog raspoloženja.
“Psihosomatski dio nam je stoga bilo jako važno uključiti u program jer tako polaznici lakše “prorađuju” svoje emocije, stres, anksioznost. Šetnja je samo jedan način koji vam može pomoći, tu su pravilno disanje, ples, vježbanje, joga… Imali smo nekoliko radionica u sklopu šetnje u kojima smo se bavili upravo pitanjem kako kontrolirati i živčani sustav, uz kontrolu fizioloških reakcija”, dodaje.
Iako je prvotna ideja bila da radionice budu posvećene socijalnoj anksioznosti, shvatili su kako je ustvari usamljenost ono što najviše muči ljude pa su ove grupe i idealna prilika da s nekim porazgovaraju, ali i nešto nauče.
“Zapravo je ideja bila spojiti šetnju s lokalitetima u Zagrebu koje možemo povezati s osjećajem usamljenosti ili anksioznosti. Naknadno smo se više usmjeravali na psihološku otpornost, trenutačno smo usmjereniji na ljudske psihološke potrebe i motivaciju. Sada tako imamo i ture po muzejima, nalazimo se na dogovorenoj lokaciji, prvih sat vremena hodamo gradom ili smo u muzeju, povezujemo neke poznate zagrebačke priče s poznatim ličnostima grada, govorimo o problemima koji nisu novi, ali su se uvijek riješili. Na samom kraju imamo i radionice gdje razgovaramo, nudimo psihoedukaciju u vidu teorije, što kasnije prolazimo kroz vježbice te im nudimo alate koje mogu koristiti u svakodnevnom životu”, navodi Sara.
Dobar je primjer August Šenoa, koji je bio i važna ličnost obnove Zagreba nakon velikog potresa 1880. godine, koji je uzrokovao velike štete, ali nakon njega puno toga izgradilo. Poanta je ove priče – Zagreb je već doživio tako veliku štetu, ali se iz toga “izvukao” i postao još bolji i ljepši, to se lako može povezati sa strahom koji je u nama probudio i ostavio ne tako davni potres.
“Da, to su situacije koje su velika prepreka, ali pokazuje da se ih njih može izaći. Radionice su tome poslužile jer su sudionici imali prilike diskutirati s drugim polaznicima i tako lakše pronaći rješenje, tako da su one i dosta interaktivne. Reakcije su polaznika super, jako dobro reagiraju, nema pritiska, a neki se stalno vraćaju. Cilj je da shvate da nisu sami u svom problemu” dodaje Sara.
Grupe se organiziraju svaka dva tjedna, a svi su dobrodošli, priprema nije potrebna, dovoljno je da se prijavite na psihosetnje@kakosi.hr. Da biste sudjelovali u psihošetnji, ne morate nužno imati problema, ali ako vas zanima povijest grada, želite saznati nešto više o psihološkim temama ili vam se to čini kao idealna prilika da upoznate nove ljudi, sigurno ćete uživati. Program stoji 81,63 eura (600 kuna), a uključuje osam šetnji gradom od po dva sata.
U prvih sat vremena obilaze se znamenitosti koje ilustriraju psihološke koncepte koji se u drugom dijelu susreta detaljnije razrađuju kroz vježbe na otvorenom pod vodstvom apsolvenata psihologije.
Usamljenost je opasna
Ne mora podrazumijevati da netko živi sam, možete biti okruženi velikim brojem ljudi i osjećati se usamljeno, navode psihologinje te dodaju kako bi se zapravo ona mogla definirati kao nemogućnost iskrenog kvalitetnog povezivanja s drugim ljudima, iako si njima okružen nemaš potrebu se otvarati i povezivati. Dakle, ne postoji podrška okoline koja je jako bitna da bi se lakše nosili s vlastitim emocijama, ali ih i razumjeli, potrebno je imati nekoga tko će ti dati feedback, pomoći razumjeti vlastite osjećaje.
Teme psihoedukativnog programa
Manduševac: Lokacija koja je povezana s pričom o tome kako je Zagreb dobio ime. Naime, prema legendi, djevojka Manda stajala je pored izvora vode kada je prolazio vitez na konju. U jednom joj je trenutku rekao “Mando, zagrabi” i tako su Manduševac i Zagreb dobili svoja imena. Osim toga, na važnost Manduševca možemo gledati i kao simboliku “zagrabiti iz baštine”.
Katedrala: Jedna od lokacija stradalih u velikom potresu 1880. godine okosnica je prve šetnje. Na zidu pored katedrale nalazi se sat za koji se pretpostavlja da je zastao u vrijeme kada se potres dogodio (7 sati i 33 minute) te i dan-danas pokazuje to vrijeme.
Gulliver: Grafit na Opatovini prikazuje zavezanog čovjeka, što možemo protumačiti kao čovjeka okovanog problemima. Na ovoj se lokaciji govori o tehnici “cjepkanja” problema na manje dijelove kao jednom od načina suočavanja s teškoćama.
Foto: Zoe Sarlija/PIXSELL
