Ako vaš tinejdžer voli provoditi svoje sate ispred računala igrajući neku “pucačinu”, nemojte mu braniti ovu aktivnost.
Iako su kompjuterske ili video igrice često na
meti kritičara jer “potiču nasilno ponašanje” ili navikavaju igrače
na sjedilački način života, američki stručnjaci ističu kako one imaju i svoju
pozitivnu stranu.
Istraživači Sveučilišta Rochester su analizirali
način na koji igranje akcijskih video igrica može utjecati na sposobnost
nošenja s izrazito velikom količinom vizualnih podataka koje svakodnevno
procesuiramo. Ustanovili su kako video igrice prepune akcije, kao što su Call of Duty, HALO, Battlefield, Counter Strike iliTeam Fortress, omogućavaju bolju vizualnu pozornost igrača
nego kao što je slučaj kod osoba koje ne igraju ovakve brze i žestoke igrice.
Ova mentalna vještina omogućava koncentriranje na
bitne vizualne informacije dok se svi ostali nepotrebni podaci ignoriraju. Na
ovaj način možemo prepoznati lice prijatelja u mnoštvu na koncertu ili voziti
automobil zakrčenom prometnicom bez bojazni od “zamora zbog velike
količine vizualnih podataka”.
Ovakav učinak su imale samo brze igrice prepune
akcije koje su naglašavale brze reakcije igrača na vizualne informacije i
zahtijevale podijeljenu pažnju.
“Baš kao što se vozači moraju koncentrirati
na cestu, druge automobile i moguće prepreke dok ignoriraju druge informacije,
suvremene akcijske igrice postavljaju teške zahtjeve koji se tiču pažnje na
igrače. Kod ovih igara osobe moraju ciljati i pucati precizno u središtu
ekrana,dok konstantno traže druge neprijatelje i objekte koji se brzo kreću”,
objasnio je Bjorn Hubert-Wallander, jedan od voditelja istraživanja.
Osim što daju mladima dozvolu za provođenje
vremena ispred računala, rezultati ovog istraživanja također imaju važnost za
vojnu obuku i kliničku rehabilitaciju za tegobe kao što je ambliopija (pojava
oslabljenog vida na jednom oku).
Studija je objavljena u časopisu WIREs Cognitive Science.
K. Horvat
