Slatko-gorka nostalgija koju proživljavamo tijekom blagdana nerijetko je vezana uz dobra stara vremena i voljene koji su nas napustili. Ona nam pomaže da se tijekom blagdana osjećamo povezaniji s obitelji i prijateljima.
Prema riječima Krystine Batcho, profesorice psihologije njujorškog Sveučilišta Le Moyne, osobe koje prolaze kroz teški životni period mogu robovati nostalgičnim sjećanjima.
Nostalgija je tijekom vremena poprimala razne definicije od strane pojedinih teoretičara. Sam naziv je prvi puta upotrijebio neimenovani liječnik 1688. godine, kako bi opisao čežnju za domom kod mladih vojnika. On je smatrao kako je riječ o bolesti koju proživljavaju mladi vojnici koji su se po prvi puta našli daleko od kuće. Nostalgija se smatrala bolešću koja može uzrokovati brojne simptome, od gubitka apetita do anoreksije.
Zašto se nostalgija javlja naročito tijekom blagdana? Povezanost s članovima obitelji, voljenima i prijateljima nas jasno definira kao osobe. Nostalgija nam pomaže u održavanju tih veza i doprinosi osjećaju pripadnosti.
Kad je pak riječ o blagdanima, sve vezano uz njih se vrti oko članova obitelji i voljenih osoba. Tako nerijetko putujemo kući kako bismo bili s rodbinom, a skloniji smo i sudjelovanju u religijskim i tradicijskim kulturnim običajima. Blagdani nas spajaju i okupljaju bez obzira koliko udaljeni bili.
Blagdanska nostalgija je posebno izražena kod pojedinaca koji su izgubili voljenu osobu tijekom godine ili oko blagdana. Iako se ne mogu fizički ponovno ujediniti s voljenom preminulom osobom, nostalgija postaje psihološka zamjena koja budi lijepe uspomene i olakšava suočavanje s gubitkom.
K. R.
