Maskom se može izazvati zastrašivanje, strahopoštovanje, smijeh, a vjerovalo se da može služiti i višim silama ili zaštićivati od njih. Međutim, zašto nam se katkada čini da se maske na ljudskim licima nalaze tijekom cijele godine, ne samo u ovim karnevalskim danima?
Promatrajući kroz prizmu psihologije, maske su i u suvremenom društvu očuvale svoju prvobitnu funkciju, a to su svakako obrana i zaštita. Međutim, ključno je pitanje kada se javlja potreba za nošenjem maski?
Nekada ljudi nose maske suprotne od onoga kako se zapravo osjećaju. Primjerice, adolescenti često nose masku “nije me briga ni za što”, a tu su masku stvorili upravo zato što im je nešto jako važno, no osjećaju da na to ne mogu utjecati. Primjerice, pate zbog toga što im se roditelji stalno svađaju pa glume da ih to nimalo ne dira. No, potrebno je pomoći im da pronađu druga rješenja, da se usmjere na ono na što mogu utjecati, kako im ta maska ne bi postala dio identiteta. – govori dr. sc. Jelena Maričić iz Psihološkoga centra TESA.
Nosimo li maske stalno, vrlo lako ćemo se naći na skliskoj padini koja će nas odvesti do gubljenja pojma o sebi i odgovornosti prema sebi i drugima, a to nikako nije dobro za čovjekovo psihološko zdravlje. Nesigurnost je osjećaj s kojim se svatko u životu susreo zbog čega smo se u određenim životnim situacijamasmo morali pretvarati kao da smo netko drugi. Međutim, s jednim se svi stručnjaci slažu – maske su odraz manjka svijesti o sebi i ako u odrasloj životnoj dobi ne poznajemo drukčiji život doli s njima, razgovor i savjetovanje sa stručnjacima neće biti naodmet.
Maske su katkad i korisne
Činjenica je da se čovjek ne ponaša isto pred ljudima koje voli i koji ga vole, na poslu ili u krugu osoba koje je tek upoznao. I to je u redu. Tatjana Gjurković, mag. psihologije, psihoterapeutkinja iz Centra Proventus savjetuje u kojim je situacijama nošenje maski poželjno:
U poslovnim je okolnostima katkad potrebno taktizirati i prikazati samo jedan aspekt sebe – onaj najbolji. Primjerice, ako dolazimo na posao frustrirani iz nekoga razloga i to eksplicitno prikažemo svima oko sebe, to svakako neće biti korisno. Tada možemo staviti masku kojom ćemo prikriti osjećaj frustriranosti s ciljem da učinkovito izvršimo svoje poslovne obveze i time ne toksiciramo okolinu negativnim emocijama.
Osim u situacijama vezanim za poslovni apekt čovjeka, maske i prelazak u neku drugu ulogu može biti dobar i za uspješan razvoj onih najmlađih.
I inače, a posebice u danima karnevala dopuštajući djeci da budu netko drugi može biti korisno jer je to način da se po modelu uče ponašati kao, recimo, superheroj koji spašava svijet. U gestalt terapiji često koristim “kao da” tehniku koja pomaže osobama, kroz ponašanje kao da je netko drugi, razumjeti svijet oko sebe. – ističe Irena Jurjević, savjetnica iz Gestalt psihoterapije i voditeljica Centra uspjeha, udruge za osobni i profesionalni razvoj.
Proces skidanja maski može biti težak
Dugoročno gledano, stalna gluma, pretvaranje i život u laži mogu itekako iscrpiti čovjeka na psihofizičkoj razini. Skidanje maski rijetko kad se može dogoditi preko noći. To je proces koji traje, koji zahtijeva odricanje i koji gotovo nikada nije lagan jer ogoliti se pred drugima kod čovjeka stvara, ne samo osjećaj ranjivosti kojega se gotovo svi boje, nego i mišljenje da se ono što ostane neće drugima svidjeti.
To je kao da sa sebe skidamo oklop – oklop nam nekada može spasiti život i zdravlje, no besmisleno ga je nositi u situacijama koje realno nisu opasne. Bez oklopa se rješavamo tereta, možemo brže hodati i slobodnije se kretati… No, skidanje oklopa, tj. maske, uvijek je mali rizik. Stoga, za to su najpotrebnije mudrost i hrabrost. – ističe dr. sc. Maričić.
Želite pokazati svoju “crnu” ili veselu stranu? Maskirajte se bez straha od osude
Foto: Shutterstock
J. R.
