Odgovara:

Tara Pavić Futač, mag. psihologije, psihoterapeut

Anksioznost je normalna reakcija na uočene prijetnje u našoj okolini. Kada osjetimo opasnost, naše tijelo odmah reagira rapidnim povećanjem adrenalina koji nam pomaže da se nosimo s uočenom prijetnjom. Tjelesne promjene koje se događaju kada osjetimo izražen strah mogu uključivati ubrzano disanje (kako bismo dobili što više kisika), ubrzano lupanje srca (usmjeravanje protoka krvi u ključne mišiće), povećano znojenje (kako bi se tijelo hladilo uslijed povećane aktivnosti) kao i preusmjeravanje krvi od kože što može rezultirati neugodnim senzacijama i bljedilom kože. Dakle, anksiozna reakcija je normalna pojava, uglavnom nesvjesni proces koji se javlja kod svih nas kada se nađemo u situacijama realne prijetnje. No, anksioznost postaje problem kada se pojavljuje i u onim situacijama u kojima nema realne prijetnje ili ugroze. Panični napad ulazi u kategoriju vrlo izražene anksioznosti, najčešće dolazi naglo i neočekivano, a osoba osjeća da nema kontrolu i da će se nešto strašno dogoditi. Stresne životne situacije kao što su smrtni slučajevi kojima svjedočimo, bilo profesionalno ili privatno, mogu biti okidač za pojavu paničnog napada. Mnogi ljudi tijekom života dožive samo jedan ili dva napada panike, možda u nekom iznimno stresnom periodu života. Ali ako ste imali ponavljajuće, neočekivane napade panike i primjećujete da ste u stalnom strahu od novog napada, svakako bih savjetovala da zatražite pomoć stručnjaka. Iako sami napadi panike nisu opasni po život, mogu biti zastrašujući i značajno utjecati na kvalitetu vašeg života. Napadima panike teško je upravljati sam, a oni se mogu pogoršati bez liječenja (progresija u panični poremećaj). Niste naveli iz kojeg razloga imate odbojnost prema psihoterapijama, no toplo savjetujem da date šansu i zatražite pomoć.