Objavljeno 24.01.2016.
Psihološki problemiVeliko poštovanje doktorice. Muško sam, imam 20. godina. Prije nekih pola godina dijagnosticiran mi je OCD sa simptomima fobije uz opsežne neuretske tegobe anksiozno-depresivnog tipa. Bio sam dva puta kod doktorice i nemam više hrabrosti otići jer me tišti jedan problem pa vi procijenite o čemu je riječ. Uz normalne simptome opsesivno-kompulzivnog poremećaja, ja imam još nešto što me prati praktički nekih možda i sedam godina. Mnogo sam proučavao po internetu o psihijatrijskim dijagnozama. Ja imam zvučne halucinacije kada legnem spavati i kada mnogo razmišljam o problemima i praktički kako bih se izrazio odvagujem odluke meni se javljaju glasovi: Mario bi trebao se odseliti/ne bih trebao, mario moraš se osamostaliti mario ne moraš. Nekada kad već zaspem i recimo na pola se probudim jer čujem zvonjavu mobitela ili samo glas na sekundu muški ili ženski. To mi se po danu nikada ne javlja. Normalno funkcioniram. Svi me zadnjih recimo 5 godina opisuju kao osobu koja naglo mijenja i raspoloženje i mišljenje. Čitao sam o psihozama i vjerujem da ih nemam. Jer zaista nemam sumanute misli. Dosadašnja prijateljstva i poznantsva koja sam imao zadržao sam ih. Nitko na meni nije primjetio ništa neobično. Sve koje sam pitao najbolje prijatelje, roditelje, rodbinu svi su rekli da sam ja onaj isti samo da sam puno zreliji i da sam ponekad previše zabrinut nego obično. Ja iskreno mislim da imam disocijativni poremećaj ličnosti. Jer brzo znam promijeniti stav, način razmišljanja, lako promijeniti neke odluke, drugačije gledam na ljude oko sebe u tom momentu. Nekada se ne mogu prisjetiti nekih događaja iz života velikih ili malih. Nekad stvarno mislim da ja nisam ja nego da je to preko noći izmijenjena ličnost. Znam satima razmišljati u što sam godine proveo i da li će ovaj život uopće imati smisla. Ja za sebe vjerujem da imam tako reći dva obraza razmišljanja i ophođenja prema životu koji se smjenjuju. Jednog mene koji je grubijan, koji bi htio biti nabildan i oblačit se vojnički i biti baja u društvu i slušati cajke. Dok drugi koji se oblači kulturno, pomalo plaho, sluša strane, voli putovanja, i druži se isključivo sa curama. Imao sam zaista teško djetinjstvo i živio sam malo sa majkom malo sa ocem i proživljavao razno razne traume. Mene samo zanima da li je ovo po vašem mišljenju psihoza ili disocijativni poremećaj ličnosti. Da li ću prilikom idućeg posjeta svojoj doktorici biti tako reći obilježen za sva vremena? Da li ću moći polagati vozački i raditi kao kontrolor leta? Unaprijed vam zahvaljujem.
Poštovani mladiću, ja se slažem s Vama da nemate psihozu. “Glasovi” koje čujete pred spavanje (hipnagogni fenomeni) nisu halucinacije već su odraz psihičke napetosti i opsesivne obrade tjeskobe koja Vas muči. Kažete da imate normalne simptome OKP-a; meni nije jasno što bi to bilo-nema normalnih simptoma OKP-a, ima samo onih koji su uobičajeni za taj poremećaj (kao što je Vaša naglašena potreba za kontrolom, “vaganje toga da li bi Mario trebao odseliti ili ne”-što je ambivalnecija, teškoća u donošenju odluka tipična za opsesivce). Vi imate cijelo mnoštvo simptoma visoke anksioznosti i psihičke nestabilnosti (nagle promjene raspoloženja) od kojih je jedan dio vjerojatno vezan za Vašu strukturu osobnosti i zadovoljava neke kriterije disocijativnog poremećaja osobnosti. Da li ste Vi disocijativni poremećaj osobnosti, ne mogu sa sigurnošću reći na osnovu napisanog. Međutim, svakako zbog OKP-a, i kako sami kažete “opsežnih neurotskih tegoba anksiozno depresivnog tipa”, disocijativnih femonena (prisjećanje, identitet) trebate ambulantni psihijatrijski kontinuirani tretman (psihoterapiju svakako, a vjerojatno i lijekove). Polimorfna neurotska (anksiozno depresivna i OKP) psihopatologija ukazuje na visoke intenzitete anksioznosti i tjeskobe koje su ugrađene u Vašu osobnost (manifestira se kroz tipove reagiranja koje ste opisali). Za vozački ispit ćete morati proći preglede kao i za posao kontrolora leta gdje će tim odlučiti o tome da li ste sposobni ili ne. Ja Vam ne bih preporučila da se bavite kontrolom leta, no odluka je na Vama.
Slična pitanja
P: Samo lijekovi nisu dovoljni za rješenje problema
Objavljeno 15.05.2024.
Psihološki problemiP: Anksioznost povećava stres a samim time i otkucaje srca
Objavljeno 10.05.2024.
psihologijaP: Stres može povećati pojavu fascikulacija
Objavljeno 26.03.2024.
psihologijaP: Postavite si male, dostižne ciljeve jer put do oporavka je dug i složen
Objavljeno 09.03.2024.
psihologija