Halo, doktore!

Vi pitate, naši liječnici odgovaraju

info

Prijavite se u svoj račun kako bi mogli postavljati pitanja liječnicima. Nemate korisnički račun? Učlani se.

Postavite pitanje

P: Naleti nervoze i srama

Objavljeno 22.02.2022.

Psihološki problemi

Žensko sam, imam 23 godine. Moje pitanje vezano je uz anksioznost koju proživljavam čini mi se većinu života. Na početku srednje škole bilo mi je toliko teško da sam jedva ulazila u javni prijevoz, bilo kakvo javno istupanje me i dalje plaši kada su pogledi upereni u mene. Ja iskreno mislim da me jako strah bilo kakve osude drugih pa isto tako nekad pristajem nešto napraviti npr od kućanskih poslova samo da ne bi došlo do ne opravdanja mojih postupaka od strane ukućana kad bih rekla "ne". Nelagoda i tjeskoba me obuzimaju i dalje, ali ne više kao prije ni približno no i dalje vidim da mi je problem otići na neko novo mjesto jer primjerice razmišljam hoću li uspijeti naći aparat za izdavanje papirića za red u banci ili slično. U takvim situacijama sve ja to obavim, ali osjećam uvijek nalete nervoze i onda me bude sram radi toga jer brzo pričam s ljudima jer im ne želim tratiti vrijeme. Možete li mi možda bar malo pomoći kako da to kontroliram bolje ili bar da si malo pomognem jer stvarno bih željela bez lijekova to riješiti ako je moguće? Možda postoje neke tehnike koje mogu prakticirati da se smirim u takvim trenucima?

Hrabro je što ste se odlučili podijeliti svoj problem i što imate potrebu raditi na sebi. Iz vašeg pitanja mogu uočiti specifične poteškoće koje su velikim dijelom povezane s fobijama. Fobije su dosta česta pojava i najčešći anksiozni poremećaj. Neki podaci govore o tome da svaki 10 čovjek pati od fobija (U SAD-u se procjenjuje da oko 19 milijuna ljudi ima fobije). Kada osoba ima fobije to će neminovno preoblikovati njen život i  svaka osoba će učiniti sve kako bi izbjegla ono što smatra opasnim. Trenutak kada strah prerasta u fobiju je kada dosegne nepodnošljivu razinu. Najčešći simptomi fobije su: iracionalan strah od određenih situacija, objekata, predmeta, aktivnosti javlja se osjećaj panike kada se osoba izloži predmetu njenog straha (ubrzano disanje i rad srca, pojava tjeskobe, pretjerano znojenje, …) želja da se izbjegne susret s predmetom straha pod svaku cijenu (u nekim slučajevima čak i razmišljanje o tome će podići osjećaj tjeskobe i panike) loše ili nikakvo funkcioniranje u određenim situacijama zbog strahova. Mnoge osobe pokušavaju izbjeći strah time što izbjegavaju situacije koje izazivaju  strah. Izbjegavanje suočavanja sa strahom ne dovodi do poboljšanja, nego naprotiv samo pogoršava situaciju. Najučinkovitiji način da pomognete sebi je da potražite pomoć psihoterapeuta – kognitivno bihevioralnog usmjerenja. Uz pomoć kognitivno bihevioralnog psihoterapeuta dobit ćete potrebna znanja i savladati veliki broj praktičnih vještina koje će vam povratiti narušenu kvalitetu života.