Odgovara:

Suzana Večerić, dr. med., psihijatrica, psihoterapeutkinja

Poštovani, osobe s anksiozno depresivnim poremećajem se često podvrgavaju detaljnim pregledima tjelesnih sustava koji ne pokažu nikakva odstupanja od normale. Međutim, unatoč dobrim rezultatima tih tjelesnih pretraga osoba, za koju “doktori”  kažu da je zdrava, i dalje ima smetnje koje psihijatar u 5 minuta dijagnosticira kao “neurozu” (stari naziv za anksiozno depresivni poremećaj). U ovom slučaju je psihijatar u pravu dok su “doktori”, koji negiraju postojanje subjektivnog i psihičkog kod bolesnika, jako u krivu. Temeljem urednih nalaza pregleda organskih sustava i funkcija može se SAMO zaključiti da provedenim pretragama NIJE registrirana nikakva tjelesna bolest. Također, nije uredu reći da je zdrav netko tko ima značajne subjektivne tegobe čak i onda kad mi liječnici ne znamo o čemu se radi. Neuroza ili anksiozno depresivni poremećaj je bolest iako se ne može registrirati na rendgenskim, magnetskim i ultrazvučnim nalazima a krvna slika i biokemijski testovi su uredni. Psihičke smetnje su subjektivne i većim dijelom njihovog trajanja se ne može pronaći neki organski defekt i podloga. Postoji slutnja, strah da će se nešto loše dogoditi, osjećaj vrtoglavice i nestabilnosti, osjećaj preskakanja u radu srca i ubrzani rad srca od straha, znojenje, intenzivno disanje-hiperventilacija, trnci u tijelu i glavi te tjeskoba i pritisak u prsima. Terapija anksioznih, neurotskih stanja nije samo ona koja se zasniva na medikamentima, kojih danas ima dosta i koji su odlični. Terapija je i razgovor, komunikacija, podrška te rad na razumijevanju sebe i svijeta. Sami lijekovi ne mogu dovesti do promjene koja će omogućiti buduće zdravo funkcioniranje. Po onom što ste napisali mislim da niste samo strašljivi već Vam treba liječenje pa se javite psihijatru.