Odgovara:

Doc. dr. sc. Dubravka Šimunović, prof v. šk., prof. rehabilitator, psihoterapeut

Donošenje odluka nekad može biti težak zadatak, naročito ako se odluke odnose na važne aspekte života i ako će ono što je odlučeno imati dugoročne posljedice. Nekada donošenje odluke može biti veoma složen proces kao što je u Vašem slučaju. Na naše odluke uglavnom utječe više faktora odjednom, kao na primjer: naše želje i nezadovoljeni motivi, emocionalno stanje u momentu odlučivanja, sistem vrijednosti koji smo usvojili, način na koji sagledavamo vlastite ambicije i sposobnosti, naša procjena trenutačnih dobitaka i mogućih gubitaka. Na teškoće u donošenju odluka mogu utjecati: emocionalne blokade (konfuzija, strah, depresija), pasivnost i ovisnost  od drugih, ambivalencija, konflikt dvostrukog odbijanja, pritisak sredine i sl. Često emocionalne blokade mogu ometati proces donošenja odluka i one su kao takve najčešći uzrok problema u odlučivanju. Tipična blokada nastaje uslijed straha. Osoba odlaže donošenje odluke jer se plaši mogućnosti pogreške. Polazeći od ovakvog stava stvaraju se temelji za intenzivnu strepnju (anksioznost) koja vodi u odlaganje donošenja odluke) i/ili stvaranje konfuzije. Mnogo korisniji stav za donošenje odluka jeste prihvaćanje mogućnosti da se pogriješi jer i drugi ljudi ponekad griješe. Pored straha, depresivno raspoloženje može otežavati donošenje odluka. Kada je osoba obeshrabrena, potištena ili opterećena osjećajima krivnje  teško da se može fokusirati na sam proces odlučivanja. U tom slučaju odlučivanje se može pretvoriti u depresivno ruminiranje (stalno ponavljanje crnih slutnji i zamišljanje negativnih ishoda). Generalna preporuka koju Vam mogu dati je da važne odluke ne trebate  donositi u afektivnom stanju. Psihoterapijska podrška zasigurno bi Vam pomogla u procesu donošenja odluka i boljem sagledavanju osobnih potreba i želja.