Halo, doktore!

Vi pitate, naši liječnici odgovaraju

info

Prijavite se u svoj račun kako bi mogli postavljati pitanja liječnicima. Nemate korisnički račun? Učlani se.

Postavite pitanje

P: Pretjerena briga i tjeskoba

Objavljeno 16.11.2021.

Psihološki problemi

Imam 20 godina i u zadnje vrijeme se često borim s pretjeranom brigom i nekakvom tjeskobom koji dovode do napadaja panike. Napad panike do sad sam imala jedanput malo jači. Uglavnom po mislima mi se neprestano vrti strah od nekih bolesti, strah od budućnosti. Dižem paniku oko stvari koje ja sebi u glavi mislim da će se dogoditi, pa mi krenu pritisak u prsima na lijevoj strani, bol i trnci u lijevoj ruci nekad i povraćam također se budim po noći. Najviše me brinu ti tjelesni simptomi jer si još više stvaram paniku. Ne znam kako si pomoći. 

Draga djevojko, da li se nešto dogodilo u vašem životu što je prethodilo izraženoj brizi i tjeskobi? Kažete da se to događa u zadnje vrijeme, da li je neki nedavni stresni događaj pokretač izražene tjeskobe i brige? Iz Vašeg opisa daje se naslutiti da se suočavate s anksioznosti. U stanju povišene anksioznosti naš um i tijelo pripremaju se za neku (percipiranu) opasnost; um se fokusira na loše stvari koje se mogu dogoditi, a tijelo se priprema za akciju (npr. napetost u mišićima i ubrzano disanje). Pokretač anksioznosti može biti vanjski (npr. strah da će se nešto loše dogoditi u budućnosti) i/ili unutarnji (strah od tjelesnih reakcija kao što je pritisak u prsima). Iz Vašeg opisa čini mi se da anksioznost krene od misli da će se nešto loše dogoditi, zatim slijedi preokupacija tjelesnim simptomima kao što su trnci u ruci, što vjerojatno dodatno pojačava osjećaj straha da će se nešto loše dogoditi. Zapravo se nađete u začaranom krugu anksioznosti iz kojeg Vam je teško izaći. Svatko od nas osjeti anksioznost u nekim životnim situacijama, no ako to stanje traje dugo, prečesto se javlja i narušava kvalitetu života onda govorimo o poremećaju. Anksioznost je stanje koje se može i treba liječiti. U nekim slučajevima dovoljna je psihoterapija, a nekad je potrebna i terapija medikamentima. Moj savjet je da svakako potražite stručnu pomoć – možete se posavjetovati sa svojom liječnikom opće prakse i/ili javiti se psihoterapeutu. U međuvremenu od pomoći Vam mogu biti relaksacijske tehnike poput mindfulnessa kao i tjelesna aktivnost (sport, šetnje i sl.).