Objavljeno 09.06.2022.
Psihološki problemiRadim već skoro 3 mjeseca u pravnoj službi. Uskoro ističe probni rok. Međutim, obujam posla je takav da pucam po šavovima. Imam opaku mlađu šeficu sklonu vikanju i perfekcionizmu. Pomalo sam spor i nekad mi promiču detalji, što nju izluđuje. U zadnjih par tjedana treba mi puno sna da bih došao sebi, spavam tupo i jedva imam volje za išta osim izležavanja. Ne osjećam se anemično, jednostavno, posao me iscrpljuje jer sam puno vezan za PC na poslu, a često radim i prekovremeno. Teško mi je naći drugi posao, što da radim? Jedna psihologinja mi je savjetovala bježanja na bolovanja i povremeno trošenje Misara te ignoriranje ratoborne šefice.
Iz vašeg pitanja mogu izvući nekoliko problemskih situacija. Razumijem da vam je teško jer ste na probnom roku koji vam ne daje dovoljno slobode i kao takav vas ograničava da učinite nešto kako bi sebe sačuvali od sagorijevanja na poslu. Ujedno izloženi ste šefici za koju kažete da voli vikati i k tome je sklona perfekcionizmu. Iz navedenog proizlazi da prolazite neku vrstu mobbinga na radnom mjestu što je neopravdano neovisno o vrsti posla. Mobbing na radnom mjestu smatra se jednim od najtežih oblika radnog stresa, jer predstavlja psihičko maltretiranje i zlostavljanje. Riječ je o agresiji koja je zapravo napad na integritet druge osobe, a sastoji se od kršenja ljudskih prava, omalovažavanja, uvreda i slično. Takvu agresiju i vrstu napada na integritet često je teško dokazati, jer se ne mora očitovati na klasični način već može biti izražena u obliku dociranja, korištenja sofisticiranog rječnika, pametovanja, prosudbi, različitih savjeta, međutim radi se o ciljno usmjerenoj akciji nepoštenog načina razmišljanja. Nekada je to preopterećivanje radnim zadacima i određivanje kratkih rokova izvršenja – „sindrom punog stola“, opetovano mijenjanje uputa za rad, davanje preteških radnih zadataka u cilju da žrtva pogriješi, stalne kritike i prigovori, vrijeđanja, pretjerana kontrola, stalna kažnjavanja i niska ocjena rada što predstavlja napade na kvalitetu životne i radne situacije. Kao posljedica navedenog je iscrpljenost i umor . Pitate što vam je za činiti , ja se ne bih složila sa savjetom psihologinje da uzimate Misar. Taj lijek djeluje smirujući te se primjenjuje u liječenju: napada paničnog straha, sa ili bez agorafobije (strah od otvorenog prostora) uznemirenosti, nemira i napetosti, sa ili bez manifestacije tjelesnih simptoma tjeskobnih stanja, uključujući i ona vezana uz depresiju. Predlažem da se javite obiteljskom liječniku pojasnite situaciju na poslu i zatražite pomoć vezano uz povremenu ili stalnu primjenu farmakoterapije . Ono što možete je brinu o sebi da dovoljno spavate, redovito jedete i provodite koliko je to moguće vrijeme na otvorenom kroz neki oblik fizičke aktivnosti. Važno je da znate da dajete najbolje od sebe, to što vaša šefica misli da ste prespori i da vam izmiču neki detalji to neka ne bude razlog da u buduće sami sebi umanjujete svoje zalaganje i trud, o tome dovoljno govori vaša izjava da ostaje prekovremeno na poslu i da se trudite nabolje što možete u datim okolnostima.
Slična pitanja
P: Samo lijekovi nisu dovoljni za rješenje problema
Objavljeno 15.05.2024.
Psihološki problemiP: Anksioznost povećava stres a samim time i otkucaje srca
Objavljeno 10.05.2024.
psihologijaP: Stres može povećati pojavu fascikulacija
Objavljeno 26.03.2024.
psihologijaP: Postavite si male, dostižne ciljeve jer put do oporavka je dug i složen
Objavljeno 09.03.2024.
psihologija