Odgovara:

Tara Pavić Futač, mag. psihologije, psihoterapeut

Draga djevojko, s obzirom na opisano svakako bih Vam savjetovala da se javite svom liječniku opće prakse te opišete sve simptome koje već duži period imate. Potrebno je provjeriti da li je u pozadini neki zdravstveni (fiziološki) uzrok ili ste tjelesno potpuno zdravi, a uzrok Vaših simptoma je isključivo psihološke prirode. Iz Vašeg upita zaključujem da ste skloni anksioznosti – strah od samoće i smrti, uznemirenost, panični napadi i anticipiranje negativnih događaja u budućnosti. Osnovna razlika između straha i anksioznosti je ta što se strah kod ljudi javlja kao odgovor na percipiranu stvarnu opasnost, a anksioznost podrazumijeva strah od nečega u budućnosti. Anksioznost uključuje osjećaj izražene napetosti, tjeskobe, zabrinutosti i panike, a manifestira se na kognitivnoj (npr. negativne misli o sebi i svijetu), emocionalnoj (npr. nemir, uplašenost), tjelesnoj (npr. ubrzano disanje, nedostatak zraka, lupanje srca) i ponašajnoj (npr. izbjegavanje situacija u kojima ste sami) razini. Svatko od nas osjeti anksioznost u nekim životnim situacijama, no ako to stanje traje dugo, prečesto se javlja i narušava kvalitetu života onda govorimo o poremećaju. Anksioznost je stanje koje se može i treba liječiti. U nekim slučajevima dovoljna je psihoterapija, a nekad je potrebna i terapija medikamentima. Moj savjet je da svakako potražite stručnu pomoć. U međuvremenu od pomoći Vam mogu biti relaksacijske tehnike poput mindfulnessa kao i tjelesna aktivnost (sport, šetnje i sl.). Anksioznost je jedan od najčešćih poremećaja u općoj populaciji, a s obzirom na iznimno stresne životne okolnosti u posljednjih godinu dana (pandemija, potresi, velika neizvjesnost i manjak osjećaja kontrole) sve veći broj ljudi osjeća anksioznost u nekoj mjeri. Anksioznost se uspješno liječi, no važno je da čim prije potražite stručnu pomoć kako se stanje ne bi pogoršalo.