Objavljeno 08.05.2018.
Psihološki problemiPoštovani,imam 25 god,puno radim,živim s ocem kojeg uzdržavam već 3 god,jer se razbolio.Unazad nekoliko god sam počela imati ispade bijesa,u zadnje vrijeme je to skoro svakodnevno i to samo prema ocu.Kad su drugi u pitanju,lako planem,ali se kontroliram.Inače je on dobar čovjek,ali je previše nezainteresiran za čistoću kuće,a ja radim 2 posla i nemam kad za njime čistiti.Tražim samo da pomete,opere suđe i skuha.Sve što mu kažem,on pola zaboravi i onda mene savlada bijes.Počnem bacat stvari na njega, vrištat na sav glas,plakati i vrijeđati.Sigurna sam da moji susjedi misle da sam luda.Imala sam teško djetinjstvo,puno trauma,bila sam zanemareno dijete koje je zbog toga završilo u domu za djecu,tamo sam bila od 9-12god.Majka me zlostavljala psihički i fizički.Pokušala je nekoliko puta samoubojstvo.Otac je bio neutralan,a bio je svjestan svega,tako je i danas.I ja sam pravila greške,ali on nikad nije bio agresivan prema meni,zato se želim promijeniti,a ni sama ne znam kako.S majkom nemam kontakta već 2 godine,ali svaki put kad se svadim s ocem,proklinjem i njega i nju i često razmišljam o samoubojstvu,jer mi se život pretvorio u robstvo.Samo radim i živciram se.Bojim se da mu ne naudim.Što da radim?Jesam li bolesna na živce?Hvala
Odgovara:
Poštovana čitateljice, žao mi je zbog teškog djetinjstva koje ste imali i svih trauma koje ste proživjeli. Problemi koje imate danas mogu biti posljedica svega što ste proživjeli, posebice ako nikada niste proradili to što ste doživjeli i ako niste bili u tretmanu kod stručnjaka. Nekada se posljedice ne javljaju odmah, već godinama nakon traumatičnih situacija koje smo doživjeli. Zašto Vam to govorim? Uzrok Vaših agresivnih ispada vjerojatno leži u prošlosti. Ono što agresiju okida sada jesu svakodnevne situacije koje imate s tatom. Na tatu i njegove postupke ne možete utjecati – možda će i dalje zaboravljati što treba napraviti. Možete samo mijenjati svoje reakcije na njegove postupke – možda kuća neće biti uredna, možda neće biti skuhanog obroka. Možda ćete kada dođete doma i vidite da je situacija takva, reći smireno tati neka sada pomete kuću. I nećete to ići odrađivati Vi. Imajte na umu da samo vlastite reakcije možemo mijenjati, druge ljude ne. Bihevioralno možete raditi na promjeni vlastitih reakcija – možete kada osjetite da bijes raste svjesno odlučiti da ćete brojati do 20 kroz duboke udahe i izdahe. Možete si reći da ćete nakon toga zadati tati jedan zadatak i otići odmoriti dok ga ne obavi. Kroz metodu pokušaja i pogrešaka možete istraživati što će funkcionirati s tatom. No sve to je samo na bihevioralnoj razini, uzrok problema i dalje ostaje. Stoga je moj savjet prije svega da se uhvatite ukoštac s uzrokom. Znam da Vam nije lako i zato bi bilo dobro da što prije potražite stručnu pomoć – radi sebe. Promijeniti prioritete može biti zahtjevno, no sada je krajnje vrijeme da sami sebi budete prioritet. Život Vam ne treba biti robstovo – do sada ste činili sve da preživite, a od sada počnite činiti sve da živite. Mladi ste, sposobni, samo Vam treba podrška i nju možete dobiti kod stručne osobe. Psihoterapija je proces koji traje (stvari se ne mijenjaju preko noći), no kroz razgovore sa psihoterapeutom možete puno toga uvidjeti, razriješiti i otpustiti traume a potom i promijeniti stvari koje želite promijeniti. Pa čak i način života. Imajte na umu da pomoći uvijek ima – potražite ju. Ukoliko Vas uhvati kriza i razmišljate da počinite samoubojstvo, hitno se javite u Centar za krizna stanja i prevenciju suicida u KBC Zagreb (Kišpatićeva 12) gdje se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefonom od 0 do 24 sata na 01/2376-470. Šaljem Vam podršku.
Slična pitanja
P: Samo lijekovi nisu dovoljni za rješenje problema
Objavljeno 15.05.2024.
Psihološki problemiP: Anksioznost povećava stres a samim time i otkucaje srca
Objavljeno 10.05.2024.
psihologijaP: Stres može povećati pojavu fascikulacija
Objavljeno 26.03.2024.
psihologijaP: Postavite si male, dostižne ciljeve jer put do oporavka je dug i složen
Objavljeno 09.03.2024.
psihologija