Parkinsonova bolest je kronični, progresivni, neurološki poremećaj, karakteriziran patološkim gubitkom dopaminergičnih neurona u pars compacta substancije nigre.
Druga najčešća neurodegenerativna bolest te najčešća bolest poremećaja pokreta, Parkinsonova bolest predominantno se javlja kod bolesnika starijih od 65 godina.
Starenje društva u budućnosti će dovesti do još veće pojavnosti bolesti, a projekcije predviđaju da će neurodegenerativne bolesti, na svjetskoj razini, premašiti rak kao vodeći uzrok smrti do 2040. godine.
Bolest trenutno pogađa više od 6 milijuna ljudi u svijetu uz pojavu 60 tisuća novih slučajeva godišnje, a procjenjuje sa da u Hrvatskoj živi oko 15 tisuća oboljelih osoba.
Dob je jedan od najznačajnijih faktora rizika i dok se bolest kod osoba starijih od 65 godina pojavljuje između 0,5 i 1 posto, dok se kod osoba u dobi od 80 godina i više, bolest javlja u čak 3 posto slučajeva.
Bolest ne diskriminira te se javlja u svih rasa i u oba spola, no pojavnost je malo češća kod muškaraca, a oko 5 do 10 posto slučajeva javlja se obiteljski, uz mendelski nasljeđivane genetske mutacije.
Stopa smrtnosti među ovim bolesnicima za 3.8 puta je veća nego u općoj populaciji, a pojedini lijekovi, toksini poput pesticida, herbicida i otapala, opetovane traume glave, cerebralna anoksija, a u novije vrijeme i neravnoteža crijevne flore, rizični su čimbenici koji povećavaju mogućnost razvoja bolesti.
Svi navedeni podaci govore u prilog o tome da je ova bolest veliki javno-zdravstveni problem, koji će sa starenjem populacije sljedećih godina biti još više izražen.
Pet stadija Parkinsonove bolesti
Parkinsonova bolest se može podijeliti na pet stadija, s time da prva dva određuju ranu fazu, treći određuje srednje razvijenu, dok zadnja dva stadija određuju naprednu fazu bolesti, u kojoj su bolesnici ograničeni u svakodnevnom funkcioniranju.
Glavni motorički simptomi rane Parkinsonove bolesti su: usporeni pokret, ukočenost, posturalna nestabilnost, tremor u mirovanju.
Bolest obično počinje asimetrično, uz inicijalno prisutne simptome na jednoj strani tijela, koja postaje jače zahvaćena kako bolest napreduje. Dodatne kliničke značajke uključuju smanjenu mimiku lica, tiši glas i pognutost trupa prema naprijed.
Dodatno, značajni ne-motorički simptomi mogu se javljati prije, usporedno s i nakon početka motoričkih simptoma. Ne-motorički simptomi poput promjena raspoloženja, problema sa spavanjem, disfunkcije autonomnog sustava i kognitivnih poremećaja, u konačnici mogu uzrokovati više invaliditeta i potrebe za pojačanom skrbi od motoričkih simptoma.
Liječenje
Pri liječenju Parkinsonove bolesti, standardni lijekovi imaju manji učinak, a moguća je i pojava demencije uz halucinacije i deluzije. Trenutačni terapijski pristupi baziraju se prije svega na nadoknadi nedostajućeg neurotransmitera, dopamina. No, dugotrajna uporaba navedenih lijekova povezana je s razvojem nuspojava kao što su motoričke fluktuacije i nevoljni pokreti, posebno kod osoba mlađe životne dobi.
Autor članka: prof.dr.sc. Fran Borovečki
Foto: Shutterstock
