Otpornost bakterija na antibiotike je postao važan problem u današnjoj medicini i na ovaj dan se želi skrenuti pažnja da se svi moraju uključiti u odgovorno korištenje ovih lijekova kako bi se njihova djelotvornost sačuvala i za buduće generacije.
Antibiotici su lijekovi koji sprječavaju rast bakterija i koriste se u liječenju bakterijskih infekcija. Antibiotici nisu djelotvorni protiv virusa koji uzrokuju bolesti kao što su gripa, obična prehlada i akutni bronhitis. Te virusne infekcije obično prolaze same od sebe nakon nekoliko dana i liječenje antibioticima ne pruža nikakve koristi.
Bakterije su mikrobi koji nastanjuju ljudsko tijelo, životinje i biljke, a mogu se naći i u zraku, vodi, tlu. Većinom su to “dobre” bakterije bez kojih ne bismo mogli živjeti. Ako se nađu na krivom mjestu u našem organizmu, bakterije mogu uzrokovati bolesti kao što su:
- Obična prehlada
- Akutni bronhitis
- Gripa
- Većina upala grla i uha
Ugroženost djelotvornosti antibiotika
Djelotvornost antibiotika je ugrožena, jer su bakterije iz okoliša i u našem tijelu razvile otpornost na te lijekove. Do toga dolazi zbog prevelikog korištenja antibiotika. Zato trebamo izbjegavati nepotrebnu upotrebu antibiotika, primjerice za liječenje obične prehlade koja je virusna infekcija i antibiotik nije ni od kakve pomoći.
Ako bakterije postanu otporne na lijekove koji se koriste za liječenje infekcija, liječenje bolesnika moglo bi trajati dulje, a bolesnik bi mogao i umrijeti. Primjerice, nekim antibioticima možda se više ne bi mogle liječiti bakterijske infekcije. Zbog toga bi se možda morali koristiti drugi antibiotici, koji bi mogli imati više neželjenih pojava. A korištenje drugih antibiotika rezultirat će time da bakterije postanu otporne i na te lijekove. Na kraju bismo se mogli naći u situaciji da nemamo više nikakvih lijekova za liječenje infekcija. Pomozite da do toga ne dođe.
Kad nastane bakterijska infekcija antibiotici mogu ubiti bakterije i time spasiti živote. Zato ih smatramo vrlo dragocjenim lijekovima.
Virusi su puno manji od bakterija i da bi preživjeli trebaju žive stanice. Virusi nisu prirodni stanovnici ljudskog tijela kao bakterije, ali ima puno “blagih” virusa čiju prisutnost možda ni ne primjećujemo.
Simpozij povodom obilježavanja Europskog dana svjesnosti o antibioticima i Svjetskog tjedna svjesnosti o antibioticima
Ove godine obilježava se dvadeset godina praćenja rezistencije bakterija na antibiotike u Hrvatskoj! To je tradicija kojom se može pohvaliti samo mali broj europskih država te se može reći da su naši stručnjaci već dugo svjesni prijetnje da će otpornost na antibiotike ugroziti mogućnost prevencije i liječenja infektivnih bolesti, a time i primjenu invazivnih postupaka u medicini. Odbor za praćenje rezistencije osnovan je 1996. godine pri Kolegiju za javno zdravstvo Akademije medicinskih znanosti Hrvatske sa ciljem prikupljanja i analize podataka o rezistenciji u pojedinim regijama naše zemlje. Rad Odbora je doveo do standardizacije testiranja osjetljivosti u svim hrvatskim laboratorijima što je preduvjet za uspješno praćenje stopa rezistencije i pravovremeno uočavanje izolata s novim mehanizmima rezistencije. Odbor se uspješno uključio i u europske projekte praćenja rezistencije i potrošnje antibiotika krajem 1990-tih i početkom 2000-tih, a aktivno uključivanje vlada mnogih europskih zemalja, pa tako i Hrvatske znatno je doprinjelo razvijanju ostalih aktivnosti vezanih uz kontrolu širenja rezistencije. Od 2006. sve aktivnosti u Hrvatskoj koordinira Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike (ISKRA) osnovana pri Ministarstvu zdravlja RH. Jedna od koordiniranih aktivnosti mnogih stručnih društava i institucija je i održavanje simpozija povodom Europskog dana svjesnosti o antibioticima (European Antibiotic Awareness Day, EAAD) koji se u Europi obilježava od 2008. – 18. studenog. Od 2015., na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije u tom tjednu obilježava se i Svjetski tjedan svjesnosti o antibioticima (World Antibiotic Awareness Week, WAAW). Poseban poticaj obilježavanju ovog dana i tjedna prikladnim simpozijem u Hrvatskoj predstavlja zainteresirana stručna publika koja svojom prisutnošću i stimulirajućim diskusijama čini svake nacionalne smjernice i analize nacionalnih podataka životnima i skreće pažnju na stvarne probleme u praksi.
Foto: Shutterstock
