Europski dan darivanja organa obilježava se kako bi se javnost upoznala s dostignućima transplantacijske medicine i važnošću odluke o darivanju organa poslije smrti, izražavanja podrške i solidarnosti prema onima koji čekaju na presađivanje organa, te zahvalnosti i poštovanja svima darivateljima i njihovim obiteljima koji su plemenitim činom spasili druge živote.
Glavna proslava Europskog dana darivanja organa organizira se svake godine u jednoj europskoj zemlji odabranoj od strane Vijeća Europe. Ove godine zemlja domaćin je Gruzija, no po prvi put taj dan obilježava se istovremeno u još 5 europskih zemalja: Austriji, Češkoj, Hrvatskoj, Sloveniji i Slovačkoj, okupljenih u zajedničkom projektu “Razvoj smjernica za organizaciju Europskog dana darivanja”. Namjera ovog projekta je utemeljiti jedinstveni model obilježavanja Europskog dana darivanja i transplantiranja organa.
Proslava Europskog dana darivanja održava se u subotu, 16. listopada 2010. godine u Zagrebu.
Organizacija Europskog dana darivanja organa (subota):
1. Stručni mini simpozij
Lokacija: Hotel “Regent Esplanada”, Zagreb
2. Sportsko – društveno događanje
Lokacija: jezero Bundek, Zagreb
Vrijeme: 12:00 – 17:00 sati
- sportske aktivnosti: brzo hodanje, trčanje, maraton za bebe…pod nazivom “Novi Život na dar“.
- društvene aktivnosti: kreativne radionice za djecu na temu darivanja organa, osobne priče transplantiranih pacijenata.
- odjela priznanja transplantiranim pacijentima za postignute rezultate na Svjetskim i Europskim igrama transplantiranih u prošloj i ovoj godini.
- zabavne igre za djecu i odrasle na temu darivanja i presađivanja organa.
Humanitarni koncert “Svoje srce poklanjam Vama”.
Trka “Novi Život na dar” će također biti organizirana u Čakovcu, Puli, Splitu, Zadru i Vukovaru kako bi se taj dan proslavio i u drugim dijelovima Hrvatske.
3. Vjerska svečanost
Sv. misa zahvalnosti pokojnim darivateljima i njihovim obiteljima, u Zagrebačkoj katedrali s početkom u 18:00 sati.
Presađivanje organa danas je širom svijeta prihvaćena i uspješna metoda liječenja kod bolesnika kod kojih je došlo do nepovratnog zatajenja funkcije organa, a za neke organe kao što su jetra, srce i pluća presađivanje je ujedno i jedina metoda liječenja. Uspješno presađivanje, i kad nije od vitalne važnosti, izuzetno pridonosi poboljšanju kvalitete života primatelja. Potreba za presađivanjem organa i tkiva naglo raste te je sve veći broj bolesnika kojima je zahvaljujući presađivanju omogućena najveća terapijska dobrobit.
Hrvatska se po broju donora i broju transplantacija, sve do unatrag nekoliko godina nalazila na samom začelju Europe. Uvođenje „organizacijskog modela” temeljenog na mreži visoko educiranih bolničkih transplantacijskih koordinatora i nacionalnog koordinacijskog tijela pri Ministarstvu rezultiralo je značajnim povećanjem broja donora, koji je u razdoblju od 2000.-2009. godine, višestruko povećan. Hrvatska se danas, prema broju realiziranih donora, nalazi ispred mnogih, visoko razvijenih, europskih zemalja.
Na području međunarodne suradnje, Hrvatska je, potpisivanjem Sporazuma o suradnji između Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i Eurotransplant International Foundationa (EIF) 26. svibnja 2006. godine, postala pridružena članica ugledne, međunarodne neprofitabilne organizacije koja koordinira dodjelu i razmjenu organa na principu solidarnosti zemalja članica. Godinu dana poslije, 25. svibnja 2007. Hrvatska je, uz Austriju, Njemačku, Sloveniju, Nizozemsku, Luxemburg, Belgiju postala sedma, punopravna članica Eurotransplanta.
Gotovo 50 posto više donora nego lani – ove je godine smanjena lista čekanja za presađivanje za 10,6 posto, s 387 na 346 pacijenata, i to srca sa 17 na devet i bubrega s 319 na 273, ali je za 35 posto veća lista pacijenata za presađivanje jetre: lani je bilo 48, ove godine 65 pacijenata. Hrvatska bilježi veliko povećanje broja donora i postaje jedna od vodećih zemlja Eurotransplanta, objavilo je nedavno Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi. U prvih sedam mjeseci ove godine premašen je broj donora u 2009. godini, odnosno više ih je za 48 posto, a transplantacija za 30 posto. Transplantirano je 212 organa preminulih davatelja (125 bubrega, 61 jetra, 20 srca i šest gušterača, računajući i multiorganske transplantacije). Presađeno je ukupno 224 organa s umrlih i živih donora. U istom lanjskom razdoblju presađeno je 160 organa s umrlih darivatelja i 171 sa živih i umrlih.
