U novom broju magazina Moje zdravlje pročitajte sve što morate znati o hiperseksualcima, što je hiperseksualizacija društva te je li za osjećaj krivnje zbog seksualnih misli odgovorno društvo ili sam pojedinac.
Hiperseksualnost je tijekom godina nosila razne nazive – seksualna ovisnost, seksualna kompulzivnost, hiperseksualni poremećaj… Iako je već davno opisano stanje, još uvijek nije potpuno jasno niti do kraja objašnjeno. U znanstvenim krugovima fenomen hiperseksualnosti posljednjih godina često se pojavljuje u literaturi no, realno, znanost još ne zna postoji li hiperseksualnost ili ne.
Kako bi malo razjasnili stvar, studiju o hiperseksualnosti su odlučili provesti naši poznati znanstvenici sociolog prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer i psihologinja dr. sc. Tanja Jurin s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a istraživanje je do sada rezultiralo s četiri rada u međunarodnim časopisima, a sudjelovali su i istraživači iz Njemačke i Portugala.
Hrvatsko je istraživanje pokazalo kako u našoj zemlji hiperseksualnost i nije tako velik problem te ne muči širu populaciju – naime, javlja se kod manje od dva posto građana. Nešto je češća pojavnost kod muškaraca nego kod žena.
Što je hiperseksualnost?
“Hiperseksualnost je zapravo pojam koji se odnosi na doživljavanje i ponašanje ljudi u kojem određeni pojedinci imaju izrazito jak poriv za seksualnim aktivnostima, jako izražene misli te fantazije koje idu u seksualnom smjeru. Realno, mi još uvijek ne znamo postoji li hiperseksualnost ili ne – iako se pojam počeo proučavati još početkom 80-ih
godina prošlog stoljeća”, pojašnjava definiciju dr. sc. Tanja Jurin.
Zanimljiva je činjenica da se hiperseksualni pojedinci ne osjećaju dobrom zbog svoje želje i pitanje koje im se stalno “mota” po glavi glasi: Zašto sam ja takav?
Novi broj magazina Moje zdravlje potražite na svim kioscima u subotu, 27. veljače, za samo 5 kuna uz Večernji list te samostalno u prodaji za 14 kuna.
Ana Abrahamsberg
Foto: Shutterstock
