Istraživači su pratili belgijske studente medicine tijekom njihovog sedmogodišnjeg studija i pokušali ustanoviti koje karakteristike osobnosti pomažu učenju i postizanju akademskih rezultata.
Savjesni studenti su u pravilu uspješniji u početnim
godinama fakulteta kada uglavnom usvajaju osnovne kolegije (biokemija,
mikrobiologija, anatomija, fiziologija i sl.). U ovoj fazi studiranja,
ektrovertiranost, društvenost i mnoge aktivnosti djeluju štetno u odnosu na
akademski uspjeh.
Kako se gradivo mijenja s godinama, međuljudski odnosi, kao
što je rad za vrijeme staža ili interakcija s bolesnicima, postaju bitnijima za
uspjeh. Dok su savjesni nastavili nizati dobre ocjene, druge su osobine postale
važnijima. Ekstrovertirani studenti koji su asertivni i topli u ophođenju s
drugima postali su uspješniji u zadnjoj fazi studiranja.
Uspjeh se mjerio ocjenama na kraju svake godine tijelom
sedmogodišnjeg studija, a pola studenata (od njih 600-tinjak) je diplomiralo.
K. Horvat
