Već i ptice na grani znaju da slušanje glazbe ublažava tjeskobu i depresiju te poboljšava raspoloženje.
Međutim, do sada istraživači nisu proučavali način na koji slušamo glazbu, kao ni njenu interakciju s različitim obavezama. Na primjer, je li kognitivna prednost ista ako slušamo glazbu dok obavljamo zadatak? Kako naša sklonost prema određenom tipu glazbe utječe na učinak?
Rezultati najnovijeg istraživanja časopisa Applied Cognitive Psychology pokazuje da slušanje omiljene glazbe tijekom obavljanja ozbiljnih zadatak koji zahtijevaju prisjećanje, ne pomaže ništa bolje od glazbe u kojoj ne uživamo.
Znanstvenici su proučavajući “pozadinske zvučne efekte” zamolili sudionike istraživanja da obavljaju ozbiljne zadatke koji zahtijevaju prisjećanje, i to u pet zvučnih okruženja: u tišini, uz zvukove omiljene glazbe, uz glazbu koja im se ne sviđa i uz stalno mijenjanje glazbenih stilova.
Rezultati su jasno pokazali da je sposobnost prisjećanja bila najsiromašnija tijekom slušanja pozadinske glazbe, a najpreciznija kad su sudionici izvodili zadatke u tišini. Stručnjaci su na temelju prikupljenih rezultata zaključili: slušanje pozadinske glazbe, bez obzira sviđa li se ona vama ili ne, umanjuje učinkovitost.
K. R.
