Tragični slučaj salmonele odjeknuo je diljem Republike Hrvatske te je stavio sigurnost i kvalitetu hranu pod povećalo javnosti. Hrana koju jedemo gotovo nikada nije sterilna, ali u većini slučajeva ta hrana neće imati utjecaja na onoga tko ju konzumira.
S ciljem informiranja javnosti te pružanja smjernica i prijedloga za unaprjeđenje sustava, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ organizirao je konferenciju pod nazivom „Sigurnost hrane“.
Sudionici su tijekom konferencije pokrili sva važna područja vezana uz sigurnost hrane te su tako obuhvatili sanitarni nadzor proizvodnje hrane, nadzor hrane animalnoga podrijetla, kontrolu na globalnoj razini, primjere dobre prakse, poput Mreže za kontrolu kvalitete i sigurnost hrane jugoistočne Europe, a sama je konferencija zaključena s prijedlogom pravilnika i rješenja.
Drago mi je da smo na jednom mjestu okupili ovoliko predstavnika različitih institucija kako bi detaljno raspravljali o ovoj vrlo važnoj temi. Sustav nije savršen i uvijek će biti prostora za napredak, ali sam uvjeren da će zaključci današnje konferencije o sigurnosti hrane pridonijeti tome da sustav bude sigurniji za sve nas, naglasio je dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“.
Uzročnici salmoneloza, uključujući i salmonelu, vrlo su rasprostranjene u prirodi, a radi se o bakterijama koje su paraziti crijeva različitih životinja. Iako su salmonele primarno paraziti crijeva životinja i čovjeka, one mogu iz crijeva prijeći u krvnu struju i rasprostraniti se po cijelom organizmu. Za ljude su važne upravo one salmonele koje su paraziti životinja, a na čovjeka se prenose namirnicama životinjskoga porijekla, primjerice, putem jaja i proizvoda od jaja, mesa i mesnih prerađevina te mlijeka, odnosno mliječnih proizvoda. Sprječavanje i prevencija salmoneloza izuzetno je teška. Čak i u industrijski razvijenim zemljama koje su riješile problem salmoneloza, a kojima je izvor zaraze čovjek, raste broj oboljenja uzrokovanih životinjskim salmonelama.
Savjetujemo građane da peru ruke, posuđe i daske za rezanje prije i nakon rukovanja sirovim mesom, morskom hranom i jajima te prije jela. Također, važno je provjeriti rok trajanja i pridržavati se uputa o čuvanju te lakopokvarljivu hranu u što kraćem roku pospremiti u hladnjak, napominje dr. sc. Ivančica Kovaček, voditeljica Odjela za mikrobiološke analize hrane i predmeta opće uporabe na NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“.
Akutni gastroenteritis, upala sluznice gastrointestinalnog trakta, najčešći je oblik salmoneloze. Simptomi bolesti kao što su zimica, treskavica, vrtoglavica, bol u trbuhu i temperatura koja se penje i do 40 °C, mučnina, povraćanje, grčevi u trbuhu i proljevo obično se javljaju 12 do 48 sati nakon jela. Nakon razvoja simptoma bolesti javljaju se klonulost, žeđ i pospanost, a kod težih oblika bolesti bol u nogama i suhoća sluznica. Građanima se preporučuje da pri sumnji na salmonelozu svakako potraže savjet liječnika jer kod težih slučajeva ove bolesti može doći do ozbiljnijih komplikacija.
Foto: Shutterstock, NZZJZ „Dr. Andrija Štampar“
