Povodom Svjetskog dana sigurnosti pacijenata, kojem je ove godine u fokusu zdravlje zdravstvenih radnika, kao prioritet za zdravlje pacijenata, Koalicija udruga u zdravstvu bila je domaćin drugog MedTalk-a, pod nazivom „Sigurnost zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata“.
Tijekom panel diskusije sudionici su razgovarali o stanju u zdravstvenom sustavu, duboko pogođenog zdravstvenom krizom uzrokovanom COVIDOM-19 te o važnosti svih sudionika za funkcioniranje zdravstvenog sustava, kao preduvjeta za osiguravanje potrebne skrbi pacijentima i povoljnih ishoda liječenja. Kako zdravstveni radnici predstavljaju njegovu okosnicu, skrbe o pacijentima i donose odluke vezane uz njihovo liječenje, nije dovoljna samo prevencija infekcije zdravstvenih radnika, već ih je potrebno zaštititi na više razina, uzimajući u obzir ifizički i psihički stres kojem su izloženi.
O sigurnosti zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenata govorili su i donijeli zaključke sljedeći govornici:
• prim. Željko Plazonić, dr. med. – Državni tajnik MiZ-a
• prof. Jasna Mesarić – Predsjednica Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatskog liječničkog zbora, Libertas međunarodno sveučilište, dekanica Fakulteta zdravstvenih studija
• Ana Soldo, mag. pharm., predsjednica Ljekarničke komore
• Adriano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstva
• mr. Dražen Jurković, dr.med., direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu
• Željana Margan Koletić, mag.pharm., VoditeljicaOdsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju, HALMED
• Ivica Belina –Predsjednik KUZ-a
Tijekom uvodnog izlaganja, predsjednik KUZ-a, Ivica Belina, govorio je o složenim okolnostima i velikim izazovima, kojima su zdravstveni sustavi diljem svijeta izloženi „Pružanje sigurnije skrbi u složenim okolnostima, jedan je od najvećih izazova s kojima se zdravstvo danas suočava. Razinu sigurnosti pacijenata je potrebno podići na viši nivo i nastojati spriječiti štetu po pacijenta tijekom liječenja i skrbi, posebice štetu koja se može izbjeći. Također, uslijed pandemije važna i briga za sigurnosti zdravstvenih radnika jer o njoj ovisi sigurnost pacijenata, a sigurnost pacijenata uvijek mora biti na prvom mjestu.“
Državni tajnik MIZ-a, prim. Željko Plazonić, dr. med.tijekom panela govorio je kako se Ministarstvo zdravstva u svom radu kontinuirano bavi sigurnosti pacijenata te su vrlo rano prepoznali njegovu važnost za sustav u cjelini. O skorom usvajanju Nacionalnog programa sigurnosti pacijenataod strane Vlade ustvrdioje:„Sveukupnost sigurnosti pacijenata je prilično velika. Osim zaštite sigurnosti kroz učinjene postupke koji su rezultiral ištetnih ishodima, moramo spomenuti i važnost neučinjenih intervencija, koje također mogu imati štetne posljedice na pacijente. Sigurnost pacijenata bazira se na čitavom nizu područja, ali ono što je najvažnije jest dugoročno podizanje razine svijesti i kulture sigurnosti pacijenta, koje uz povećanje sigurnosti utječe na učinkovitost sustava i što je najbitnije na povoljnije ishode liječenja.”
Predsjednica Hrvatskog društva za poboljšanje kvalitete zdravstvene zaštite Hrvatskog liječničkog zbora, prof. Jasna Mesarić, govorila je o komponentama koje obuhvaća Nacionalni program sigurnosti pacijenata te kriterijima procjene sigurnosti pacijenata u zdravstvenim ustanovama te ustvrdila:
„Važno je razviti sustav, koji će prepoznati i one neželjene događaje, koji se nisu dogodili, a mogli su jer od njih učimo i od njih unapređujemo sustav. Prikupljanje podataka ne znači ništa, ukoliko ih smisleno ne analiziramo i onda temeljem tih analiza dajemoprocjene i poduzimamoodređene aktivnosti, uspostavom konkretnih kliničkih smjernica, koje ukonačnicidovode do pozitivnih aspekata liječenja.“
U svojem izlaganju Predsjednica Ljekarničke komore, Ana Soldo, mag. pharm.govorila je važnosti, položaju i izazovima, kojima su izloženi ljekarnicidjelujući na 1. liniji, a o kojima se u javnostipremalo znai govori. Istaknula je podatak da je čak 70% svih medicinskih intervencija propisivanje lijeka, a upravo su ljekarniciodgovorni za njegovu sigurnu primjenu. Mag. Soldoje govorila i o važnosti eKartona za sigurnost pacijenata te je istaknula: „Za uspješne ishode liječenje pacijenata potrebno je znanje i promišljenost. eKarton je izuzetno važan za sigurnost pacijenata, radi uvida i informacija o terapiji i zdravlju pacijenata, važnih za liječenje i ishode liječenja.“O činjenici da su medicinske sestre vrlo često na prvoj liniji obrane, čime su također dovedene u rizik da i same budu zaražene te hrvatskim iskustvima u odnosu na iskustva vezana uz sigurnost zdravstvenih radnika i pacijenata u Europi i u svijetu, Adrijano Friganović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog saveza sestrinstvaje rekao:„Medicinske sestre i tehničari čine 50% dionika zdravstvenog sustava, dok taj postotak u nekim zemljama u Europi i svijetu ide i do 70%, čime čine okosnicu zdravstvenog sustava. Sigurnost pacijenata treba gledati iz dvije dimenzije, prva je da sa svaki pacijent ima pravo na sigurnu i dostupnu zdravstvenu skrb, a s druge strane je obaveza zdravstvenih radnika daizvrsnu zdravstvenu skrbpruže. Upravo suradnja i komunikacija između zdravstvenih radnika i pacijenata je temelj sigurnosti pacijenata“.
Tijekom svog izlaganjao važnosti sigurnosti zdravstvenih radnika za sigurnost pacijenat,mr. Dražen Jurković, dr.med., direktor Udruge poslodavaca u zdravstvu, naglasioje: „Sigurnost pacijenata i sigurnost zdravstvenih radnika posredno su povezane, no svaka ima svoje specifičnosti. Kod zdravstvenih radnika, osim fizičke sigurnosti, treba voditi računa i o sigurnosti tijekom svakodnevnog obavljanja posla zdravstvenih radnikana njihovom radnom mjestu, koje je posebno intenzivirano tijekom pandemije, dok kod sigurnost pacijenata, razlikujemo individualnu i institucionalnu razinu. Premda je u svijesti svakog zdravstvenog radnika namjera da se ne našteti pacijentu, edukacijom zdravstvenih radnika razina svijesti o sigurnosti pacijenata raste. Akreditacija zdravstvenih ustanova predstavlja ključni iskorak za unapređenje procesa i postupaka jer u sebi sadržavaju indikatore, koji direktno utječu na sigurnost pacijenata“.
Željana Margan Koletić, mag.pharm., Voditeljica Odsjeka za farmakovigilanciju i racionalnu farmakoterapiju, HALMED-a, govorilaje važnosti farmakovigilancije iz perspektive sigurnosti pacijenata i istaknula: “U središtu praćenja neželjenih nuspojava je upravo pacijent. Ne prate se samo neželjeni događaji, već i one situacije u kojima su neželjeni događaji nastali, a sve s ciljem prikupljanja podataka i njihove analize,radi učenja i dobivanja novih spoznaja. Prema podacima kojima raspolažemo, samo 13% prijava dođu od strane pacijenata, stoga nastojimo razviti komunikacijske kanale putem kojih bi pacijenti jednostavno sami mogli prijaviti neželjene događaje.“
Ordinacija.hr
