Hrvati prosječno žive oko 75 godina, što je malo ispod prosjeka starih članica EU, ali bolje od novih članica. Rezultati su to istraživanja koje je uspoređivalo zdravlje građana u raznim državama svijeta s različitim bruto nacionalnim dohotkom i različitim izdvajanjem za zdravstvenu skrb.
Najduže će živjeti Kanađani, Francuzi, Španjolci i Skandinavci, koji mogu dosegnuti i do 80 godina starosti. Samo 50 godina doživjet će građani siromašnijih zemalja poput Južne Afrike, Zambije ili Nigerije. Hrvati će, prema najnovijim pokazateljima, živjeti prosječno oko 75 godina, što je malo ispod prosjeka starih članica EU. Najčešći
uzrok smrtnosti u Hrvata je srčani udar, a slijede moždani udar, zloćudne
bolesti pluća i rak debelog crijeva.
Razlog ovakvom životnom vijeku leži u činjenici da afričke zemlje izdvajaju oko 100 dolara godišnje po stanovniku za zdravlje, dok zapadne zemlje daju oko 3000 dolara po stanovniku.
Ipak, između novca i zdravlja ne može se uvijek staviti znak jednakosti. Primjerice, Amerikanci koji za zdravlje godišnje izdvajaju oko 6000 dolara, živjet će u prosjeku od 75 do 80 godina, odnosno jednako dugo kao i Kubanci sa 229 dolara.
Stručnjaci ističu da veliku ulogu u očuvanju zdravlja ima dostupnost sustava. U Americi je ovo pitanje posebno aktualno je čak 40 milijuna Amerikanaca uopće nema zdravstveno osiguranje. Liječe se oni koji imaju privatna osiguravanja, a ostali su prepušteni skromnoj javnoj zdravstvenoj skrbi.
Među zemljama koje izdvajaju veliki dio nacionalnog dohotka za zdravlje, razlike su upravo u preventivi. One koje više novca troše u sprečavanje bolesti negoli u liječenje imaju bolje zdravstvene pokazatelje. Kako je zdravstvo i zdravlje sve skuplje, sve je više onih koji se okreću preventivi.
Na žalost, u Hrvatskoj raste potrošnja lijekova, a padaju troškovi za preventivu. Drugim riječima, trošimo više, a nismo zdraviji niti ćemo duže živjeti!
Ordinacija.hr
