Ovogodišnji Svjetski dan mentalnog zdravlja je posvećen povezanosti mentalnog zdravlja i kroničnih tjelesnih bolesti (dijabetesa, raka, kardiovaskularnih bolesti, respiratornih bolesti i debljine).
Cilj obilježavanja Svjetskog dana mentalnog zdravlja je podizanje svijesti javnosti o problemima mentalnog zdravlja, promoviranje otvorene rasprave o bolestima te veće ulaganje u prevenciju i liječenje mentalnih bolesti. Zajedničko mentalnim i neurološkim bolestima, te poremećajima ponašanja, uzrok su velike patnje pojedinaca, ali i ekonomski troškovi za društvo. Oboljele osobe su izložene socijalnoj izolaciji, smanjenoj kvaliteti života i većoj stopi smrtnosti.
S obzirom na sve više negativnog stresa u svakodnevnom životu, ulažu se napori za promicanje mentalnog i emocionalnog zdravlja, sprječavanja pojave psihičkih bolesti, osiguranju pristupa i brzi za mentalno zdravlje ljudi. U akcije Svjetske organizacije za mentalno zdravlje (WFMH) uključeni su zdravstveni i socijalni radnici i stručnjaci, učitelji, vladine i nevladine organizacije i udruge, volonteri i svi zainteresirani građani.
Različite akcije održavaju se sa svrhom promicanja ideje o podizanju svijesti o pitanjima i potpori duševno bolesnim osobama i njihovim obiteljima, koji često ostaju usamljeni, stigmatizirani i diskriminirani.
Vlada Republike Hrvatske, na redovnoj sjednici 16. rujna 2010. godine, donijela je Nacionalnu strategiju zaštite mentalnog zdravlja za razdoblje za razdoblje od 2011. do 2016. godine. Ministar zdravstva Darko Milinović predstavio je strategiju kojom bi se trebalo doprinijeti “povećanju zadovoljstva i zdravlja građana”, a pogotovo povećanju dostupnosti liječenja, rehabilitacije i uključivanja mentalnih bolesnika u društvo.
U skupinama osoba oboljelih od duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja Hrvatska bilježi više stope smrtnosti od Europske unije. U Hrvatskoj ova stopa iznosi 15 umrlih na 100 000 stanovnika, a u Europi godišnje umire 10 osoba na 100 000 stanovnika.
S obzirom na broj samoubojstava po županijama, stopa smrtnosti najmanja je u primorskim krajevima, odnosno pet puta je niža u odnosu na neke kontinentalne dijelove zemlje.
Više informacija o statističkim podacima: Mentalno zdravlje
