U svijetu danas više od 240 milijuna osoba boluje od šećerne bolesti, a tijekom sljedećih 20-tak godina očekuje se porast oboljelih na više od 380 milijuna. Dijabetes postaje globalna epidemija, sa svim teškim zdravstvenim posljedicama.
Svjetski dan šećerne bolesti obilježava se svake godine 14.
studenog. Taj je datum odabran prema danu rođenja Fredericka Bantinga, koji je,
uz Charlesa Besta, zaslužan za otkriće inzulina. Brojna događanja zbivaju se
na sam dan i u vrijeme oko njega, a kampanja na ovu temu provodi se tijekom
cijele godine, uz akcije čija je svrha utjecati na političke stavove i podržati
ciljeve kampanje.
Tema ovogodišnje kampanje za obilježavanje Svjetskog dana u
razdoblju od 2009. do 2013. godine
je edukacija i prevencija.
Statistički podaci ukazuju da je u svijetu danas više od 240 milijuna osoba
koje boluju od šećerne bolesti, a tijekom sljedećih 20-tak godina očekuje se
porast oboljelih na više od 380 milijuna. Dijabetes postaje globalna epidemija,
sa svim teškim zdravstvenim posljedicama.
U Hrvatskoj je 2008. godine usvojen “Nacionalni program zdravstvene
zaštite osoba sa šećernom bolešću”, čija je realizacija započela iste
godine pokretanjem projekta “Život je bolji ispod 7″– s ciljem
podizanja svjesnosti o važnosti redovite kontrole visine šećera, s obzirom da
je u Hrvatskoj registrirano 300.000 oboljelih osoba.
Slogan Svjetskog dana šećerne bolesti 2010. godine je: Preuzmimo
kontrolu nad dijabetesom. Odmah.
Program obilježavanja
Svjetskog dana šećerne bolesti u gradu Zagrebu
Plakat Gradskog ureda za zdravlje i
branitelje – Šećerna bolest
Razumijevanje šećerne bolesti i preuzimanje kontrole nad njom
Logo Svjetskog dana šećerne bolesti plavi je krug – globalni simbol za šećernu
bolest koji se razvio kao dio kampanje osvješćivanja “Ujedinimo se za
šećernu bolest“. Logo je usvojen 2007. godine, kako bi se obilježilo
usvajanje UN-ove Rezolucije o Svjetskom danu šećerne bolesti. Značenje plavog
kruga je pozitivno. U mnogim kulturama krug simbolizira život i zdravlje. Plava
boja odražava nebo koje ujedinjuje sve narode i boju zastave Ujedinjenih
naroda. Plavi krug označava jedinstvo globalne zajednice šećerne bolesti u odgovoru
na pandemiju ove bolesti.
Što je dijabetes?
Dijabetes je kronična bolest do koje dolazi kada gušterača ne proizvodi
dovoljno inzulina ili kada tijelo ne može učinkovito upotrijebiti proizvedeni
inzulin. Inzulin je hormon koji proizvodi gušterača, a koji omogućuje stanicama
preuzimanje glukoze iz krvi te njezinu preradu u energiju. Neuspjela
proizvodnja inzulina, njegova nedjelotvornost ili oboje uzrokuju povišenu
razinu glukoze u krvi (hiperglikemija). Ona je povezana s dugoročnom štetom za
tijelo te otkazivanjem nekih organa i tkiva.
Upoznajte dijabetes: naučite znakove upozorenja (mogu biti blaži ili odsutni
kod ljudi sa šećernom bolesti tipa 2):
- učestalo mokrenje
- pretjerana žeđ
- povećana glad-gubitak težine
- umor
- manjak zanimanja i
koncentracije - povraćanje i bol u trbuhu
(često zamijenjeni za simptome gripe) - osjećaj bockanja ili utrnuća u
šakama ili stopalima - ostali simptomi uključuju zamućen vid, česte upale
te sporo zacjeljivanje rana
Dijabetes tip 1
Dijabetes tipa 1 je autoimuna bolest koju karakterizira uništavanje stanica
gušterače koje proizvode inzulin. Kao posljedica toga, kod ljudi s dijabetesom
tipa 1 u tijelu se proizvodi vrlo malo ili nimalo inzulina te ga moraju uzimati
vanjskim putem kako bi preživjeli. Dijabetes tip 1, koji se prije nazivao i
mladenački dijabetes, najčešće se dijagnosticira u dječjoj dobi ili
adolescenciji.
Dijabetes
tip 2
Razvoj dijabetesa tipa 2 obilježen je inzulinskom rezistencijom. Kod ljudi
s tim tipom šećerne bolesti tijelo ne može učinkovito upotrijebiti proizvedeni
inzulin. Oni svoje stanje često mogu kontrolirati vježbanjem i dijetom.
Međutim, često su potrebni lijekovi koji se uzimaju oralno te inzulin. Gotovo
90 posto od 250 milijuna ljudi u svijetu oboljelih od dijabetesa ima dijabetes
tipa 2. I prvi i drugi tip šećerne bolesti ozbiljni su i oba mogu pogoditi i
djecu. Važno je biti upoznat sa znakovima koji upućuju na dijabetes.
Gestacijski
(trudnički) dijabetes
Gestacijski dijabetes (GDM) jest stanje u kojem žene koje ranije nisu imale
dijabetes, u trudnoći imaju visoke razine glukoze u krvi. GDM pogađa oko četiri
posto svih trudnica. Ima malo simptoma i obično nestane završetkom trudnoće.
Međutim, GDM je rizičan i za dijete i za majku.
U majki s GDM-om bebe imaju povećan rizik da budu prevelike
za vrijeme trudnoće (što može dovesti do komplikacija pri porođaju), veći rizik
od nekih drugih medicinskih komplikacija nakon porođaja i često imaju povećan
doživotni rizik za netoleranciju glukoze te pretilost. Kod žena koje su imale
GDM veća je mogućnost pojave dijabetesa tipa 2.
Postoje i druge, rjeđe vrste dijabetesa.
Komplikacije
uzrokovane dijabetesom
Dijabetes je kronično i doživotno stanje koje zahtijeva pozorno nadziranje
i kontrolu. Ako se s dijabetesom ne nosimo na pravi način, razina šećera u krvi
može postati vrlo visoka. To je povezano s dugoročnom štetom za tijelo te
otkazivanjem različitih organa i tkiva.
Komplikacije
uključuju:
-
kardiovaskularne bolesti, koje
pogađaju srce i krvne žile, a mogu uzrokovati komplikacije kao što su
koronarna bolest srca (koja može dovesti do srčanog udara) te moždani
udar. - bolest bubrega (dijabetička
nefropatija), koje mogu kao rezultat imati potpuno zatajenje bubrega te
potrebu za dijalizom ili transplantacijom bubrega - bolest živaca (dijabetička
neuropatija), koja može dovesti do čireva i amputacije nožnih prstiju,
stopala te donjeg dijela nogu - bolest očiju (dijabetička
retinopatija), koje karakterizira oštećena mrežnica oka, a može dovesti do
gubitka vida.
Svjetski dan šećerne bolesti i edukacija
Dijabetes je teška bolest. On nameće doživotna opterećenja oboljelima i
traži od njih višestruko donošenje odluka u vezi s kontroliranjem bolesti.
Ljudi oboljeli od dijabetesa moraju mjeriti glukozu u krvi, uzimati lijekove,
redovito vježbati i prilagoditi svoje prehrambene navike bolesti. Osim toga,
možda će se morati suočiti i sa životom s dodatnim komplikacijama koje sa sobom
nosi dijabetes te biti primorani i psihološki se prilagoditi svom stanju.
Budući da ishodi velikim dijelom ovise o odlukama koje pojedinac donosi, važno
je da se dijabetičarima omogući neprekidna i visokokvalitetna edukacija
prilagođena njihovim potrebama, a koju provode kvalificirani zdravstveni
djelatnici.
Upoznajte
dijabetes: koji su rizici?
Za dijabetes tipa 2 ima mnogo rizičnih čimbenika. Oni uključuju:
- pretilost ili prekomjernu
tjelesnu težinu - nedostatak tjelesne aktivnosti
- prethodno otkrivena
netolerancija na glukozu - nezdrava prehrana
- poodmakla dob
- povišen krvni tlak i
kolesterol - slučajevi dijabetesa u
obitelji - gestacijski (trudnički)
dijabetes - etnička pripadnost-zapaženo je
više slučajeva dijabetesa kod Azijaca, Latinoamerikanaca, domorodaca (SAD,
Kanada, Australija) te Afroamerikanaca.
Svjetski dan šećerne bolesti i
osnovna prevencija
Dijabetes tipa 1 trenutačno se ne može spriječiti. Još uvijek se ispituju
okolni čimbenici koji se smatraju uzročnicima za proces uništavanja tjelesnih
stanica koje proizvode inzulin.
Međutim, dijabetes tipa 2 može se spriječiti održavanjem zdrave tjelesne težine
i redovitom tjelesnom aktivnošću.
Ulaganja u edukaciju o dijabetesu i programe za njegovu prevenciju dugoročno će
uštedjeti novac te se višestruko isplatiti u poboljšanoj kvaliteti života ljudi
oboljelih od dijabetesa i onih koji bi mogli oboljeti.
Međunarodna dijabetička federacija (IDF) predlaže jednostavan plan od tri
koraka za prevenciju dijabetesa tipa 2 kod ljudi s povećanim rizikom od
obolijevanja. IDF preporučuje prepoznavanje ljudi iz rizične skupine
oportunističkim probirom ili tako da sami sebe testiraju.
Ljudi s povećanim rizikom od dijabetesa lako se mogu prepoznati uz pomoć
jednostavnog upitnika koji procjenjuje čimbenike rizika kao što su dob, opseg
struka, povijest dijabetesa u obitelji te povijest kardiovaskularnih bolesti i
gestacijskog (trudničkog) dijabetesa. Osobama za koje se utvrdi da pripadaju
rizičnoj skupini, zdravstveni djelatnik trebao bi provjeriti razinu glukoze u
krvnoj plazmi kako bi se otkrila eventualna poremećena glukoza natašte (IFG)
ili oštećena tolerancija glukoze (ITG) jer oboje upozorava na povećan rizik od dijabetesa
tipa 2.
Prevenciju treba usmjeriti prema onima kod kojih postoji rizik kako bi
se odgodila ili izbjegla pojava dijabetesa tipa 2. Kod primarne prevencije,
osoba koja druge educira o dijabetesu ima važnu ulogu pomoći ljudima u
prepoznavanju svih rizika i postavljanju realnih ciljeva kako bi poboljšali
svoje zdravlje. IDF preporučuje minimalno 30 minuta tjelesne aktivnosti na dan,
kao što su brzo hodanje, plivanje, vožnja bicikla ili ples. Redovito hodanje
barem 30 minuta na dan, npr., dokazano smanjuje rizik od nastanka dijabetesa
tipa 2 za 35-40 posto.
