Nova studija uključila je devet prethodnih istraživanja, provedeih u razdoblju između 1987. i 2000. godine. Studija je pokušala odvojiti zdravstvene učinke alkohola na ljude koji se deklariraju kao apstinenti, te učinke na osobe koje su prije puno pile, ali su se odrekle alkohola zbog štetnih posljedica.
Studija se posebno usredotočila na smrtne slučajeve od kardiovaskularnih
bolesti, poput srčanog i moždanog udara. Rezultati su pokazali kako je manje
smrtnih slučajeva zabilježeno kod osoba koje su pile u umjerenim količinama,
nego kod osoba koje nikada nisu pile, ili su pile pa prestale s ovom navikom. Pritom vrsta alkohola – pivo, vino,
liker – nije imala utjecaj na ishod studije.
“Ova činjenica ne mijenja trenutne smjernice koje određuju gornju i
donji granicu dozvoljene količine alkohola – ne više od dva pića dnevno za muškarce,
odnosno jednog za žene“, kaže doktor Kenneth J. Mukamal, profesor medicine
na Harvard Medical. On je ujedno i
autor studije objavljene u časopisu Journal
of the American College of Cardiology.
“Iako studija govori u prilog umjerenom pijenju, neće rezultirati novim
preporukama o koristi alkohola”, kaže doktor Mukamal. Naime, poznato je kako alkohol djeluje štetno
na druge organe, izvan kardiovaskularnog sustava.
I druga studija, koju su proveli talijanski stručnjaci sa sveučilišta Catholic
University iz Campobassa, proučavala je povezanost konzumacije alkohola i
smrtnih slučajeva. Studija je uključila 29,000 osoba koje su pile i osoba koje nisu
pile, a imale su kardiovaskularne bolesti.
Umjeren unos alkohola djelovao je zaštitno na ispitanike, pokazali su
rezultati. Najbolji učinak alkohola na
smanjenje smrtnosti bio je kod osoba koje su pile između 5 i 10 g alkohola dnevno (piće
obično sadrži oko 13.7
grama alkohola).
Što se tiče kardiovaskularnih bolesti, kod osoba koje su pile 25 g alkohola dnevno,
primijećen je pad smrtnih slučajeva za 22 posto. No, što je osoba konzumirala
više alkohola, smrtnost je rasla.
Ordinacija.hr
