Od neravnoteže šećera u krvi do navika i vanjskih podražaja – saznajte što stoji iza vaše želje za desertom.
Većina nas poznaje taj osjećaj: završite večeru, stavite pribor na stol i odjednom vam se pojavi želja za nečim slatkim. Čokolada, kolačić, voćni desert – sve to naglo postaje primamljivo, iako ste se upravo najeli. No zašto tijelo i mozak često traže slatki zalogaj nakon obroka, posebice navečer?
Stručnjaci kažu da ta želja nije samo stvar slabosti ili loše navike. Postoji nekoliko fizioloških i psiholoških razloga zbog kojih vaš mozak i tijelo traže slatko – od hormonskih reakcija i navika, do načina na koji smo izloženi oglasima i vizualnim podražajima. Srećom, postoji i niz zdravih načina da zadovoljite te žudnje bez osjećaja krivnje i prekomjernog unosa šećera.
U nastavku donosimo šest glavnih razloga zašto se javlja želja za slatkim nakon večere, ali i stručne savjete kako ih kontrolirati i zadovoljiti na zdrav način.
1. Previše ste ograničili šećer
Ako odlučite drastično smanjiti unos šećera ili određenih namirnica, mozak može reagirati fenomenom poznatim kao percipirana deprivacija. To znači da mozak osjeća da mu nešto nedostaje, iako stvarnog nutritivnog manjka nema. Posljedično, javlja se intenzivna želja upravo za tom hranom.
– Žudnje su naučena reakcija – objašnjava Anne VanBeber, profesorica na Odjelu za nutricionističke znanosti na Texas Christian University.
2. Reklame i društvene mreže pojačavaju želju za slatkim
Vanjski podražaji iz okoline također mogu potaknuti žudnju. U današnjem svijetu su ti podražaji svuda – u reklamama, na društvenim mrežama, u trgovinama i na pakiranjima hrane.
– Izloženost ovim signalima povećava lučenje sline, ubrzava rad srca, aktivira probavne enzime i hormone te stimulira moždane centre povezane s nagradom – pojašnjava VanBeber.
3. Šećer aktivira sustav nagrade u mozgu
Slatko nam se toliko sviđa jer aktivira centre nagrade u mozgu, potiče lučenje serotonina i dopamina – hormona sreće. Zbog toga mnogi posežu za hranom kada su pod stresom ili lošeg raspoloženja – ugljikohidrati i masna hrana stimuliraju oslobađanje endorfina.
– Slatki desert na kraju obroka fizički donosi osjećaj zadovoljstva – kaže VanBeber. No, naglašava, taj osjećaj je kratkotrajan, a dugotrajna konzumacija šećera može smanjiti osnovne razine dopamina.
4. Neravnoteža šećera u krvi
Ako pojedete obrok bogat ugljikohidratima bez proteina, vlakana ili zdravih masti, tijelo može reagirati naglim skokom šećera u krvi. Insulin se oslobađa da ga regulira, ali previše inzulina može izazvati pad šećera i novu želju za slatkim. Tako se stvara začarani krug: jedete šećer, šećer padne, pa opet žudite za njim.
Rješenje? Konzumirajte uravnotežene obroke koji uključuju proteine, vlakna i zdrave masti.
5. Pupoljci žele nešto novo
Pojam senzorno-specifične sitosti označava smanjeno zadovoljstvo okusom nakon što pojedete dovoljno određene hrane. Nakon obilnog obroka, tijelo se umori od slanih i bogatih okusa, a pupoljci žele nešto drugačije – najčešće slatko.
– To možemo izbjeći ako u glavni dio obroka uključimo različite okuse – slatko, kiselo, gorko, slano i umami – objašnjava VanBeber. Takav pristup može smanjiti unos kalorija i ranije pružiti osjećaj sitosti.
6. Žudnja je najjača navečer
Istraživanja pokazuju da se želja za slatkim i slanim grickalicama postupno povećava tijekom dana i najviše se izražava navečer, kaže Joan Salge Blake, profesorica nutricionizma na Boston Universityju.
– Navika i mentalni umor tijekom dana mogu smanjiti samokontrolu i pojačati žudnju za hranom – objašnjava Blake. Dok se glad za obrocima javlja uobičajeno za ručak i večeru, želja za grickalicama i desertima jača kako dan odmiče. Također, cirkadijalni ritam tijela navečer pojačava žudnju za slatkom, škrobnom i slanom hranom.
Kako zadovoljiti žudnju za slatkim na zdrav način
Povremeni mali desert je sasvim u redu, ali važno je pratiti unos šećera, osobito navečer. Ako želite nešto slatko, ali zdravije, komad voća je uvijek dobar izbor. Ostale zdrave opcije uključuju:
- napitak s okusom čokolade ili vanilije
- nezaslađenu ili lagano zaslađenu toplu čokoladu s obranim mlijekom
- sorbet od smrznutih bobica i kakaa
- domaći smrznuti jogurt („froyo“) od niskomasnog grčkog jogurta s malo šećera i vanilijom
(Ordinacija.hr)
