Osjećaj žeđi alarm je kojim nas tijelo upozorava da moramo nadomjestiti izgubljenu tekućinu. Svakodnevno u normalnim uvjetima izlučujemo oko 2 litre vode, stoga je potrebno unijeti otprilike toliko tekućine.
Kako se razina uskladištene vode u organizmu smanjuje, raste razina natrija. Kad mozak registrira tu promjenu, šalje obavijest bubrezima kako bi usporili izlučivanje tekućine i javlja se osjećaj žeđi. No, nemojte čekati da se javi taj osjećaj, jer su rezerve vode u organizmu tada već vrlo niske.
Kako ćete biti sigurni da pijete dovoljno vode?
Pogledajte boju urina: ako je svijetao i blago žut, sve je u redu, ako je tamnije boje, vrijeme je da napunite čašu. O dehidraciji govorimo kad izgubimo vode u količini koja odgovara između 1 i 2 posto ukupne tjelesne mase. Posljedica je smanjenje energije, što izaziva umor i letargiju. To je stanje posebno rizično za starije osobe i djecu.
Kada i koliko piti?
Piti treba u malim gutljajima, jer organizam tako najbolje asimilira sve što mu iz vode treba. Kako bi se održala približno konstantna razina vode u organizmu, potrebno je dobro rasporediti njen unos.
Evo timinga:
- Ujutro, kad ustanete, dobro bi bilo popiti jednu do dvije čaše vode kako biste aktivirali mehanizme za čišćenje organizma, te opskrbili stanice natrijem, kalijem, magnezijem, kalcijem i ostalim mineralima. Osim toga, potaknut ćete rad crijeva.
- Tijekom jela olakšava apsorpciju oligoelemenata i pridonosi stvaranju osjećaja sitosti. Ipak, konzumacija velike količine vode tijekom ili neposredno nakon jela smanjuje kiselost u želucu, što može izazvati usporavanje probave zbog smanjenja aktivnosti enzima.
- Između obroka također se preporučuje piti, i to od dva do pola sata prije sljedećeg unosa hrane.
- Tijekom bavljenja sportom ili kad je organizam podvrgnut većem fizičkom naporu, treba piti vodu svakih 20 minuta.
K. R.
