Ljudi biraju vegetarijansku ili vegansku prehranu iz više razloga. Ponekad je to zbog načina na koji se postupa sa životinjama ili brige za okoliš no često i jer se smatra zdravijom. No rezultati jedne studije, piše Harvard Health, bacaju drugo svjetlo na ovu temu.
Dugogodišnja istraživanja povezuju biljnu prehranu s nižom stopom srčanih bolesti, dijabetesa tipa 2 i nekih vrsta raka (u usporedbi s prehranom bogatom mesom i drugim životinjskim proizvodima).
U prilog idu i preporuke stručnjaka za prehranu koji potiču usvajanje prehrana kao što su mediteranska i DASH koje su bogate voćem i povrćem te ograničavaju konzumaciju crvenog mesa.
Popularne biljne prehrane:
- Vegetarijanska prehrana, koja ne uključuje meso
- Veganska prehrana, vrsta vegetarijanske prehrane koja isključuje ne samo meso, već i životinjske proizvode, poput mlijeka ili jaja
- Peskatarijanska prehrana, koja je uglavnom vegetarijanska, ali uključuje morske plodove.
Rizici biljne prehrane
Prehrana zasnovana na biljnoj prehrani nosi određeni rizik od neadekvatnog unosa proteina, vitamina i minerala. Ali ti se rizici lako prevladavaju odabirom prave vegetarijanske hrane i, kada je potrebno, dodataka prehrani. Primjerice, soja, kvinoja i orašasti plodovi dobri su izvori proteina, a tofu, leća i špinat dobri su izvori željeza.
No studija objavljena u medicinskom časopisu The BMJ, ukazuje na mogućnost da, unatoč dobrobitima za zdravlje koje su pokazale prošla istraživanja, prehrana bazirana na biljnim namirnicama može imati zdravstveni rizik koji dosad nije bio prepoznat.
Mediteranska prehrana je zlatni standard za zdravlje i dugovječnost – Ordinacija.hr (vecernji.hr)
Vegetarijanci i vegani mogu imati povećan rizik od moždanog udara
Istraživači u Ujedinjenom Kraljevstvu analizirali su rizik od moždanog udara i drugih zdravstvenih problema tijekom dva desetljeća među gotovo 50.000 ljudi na temelju dijete koje su slijedili. Analizirane su i vrste moždanog udara, uključujući krvarenje u mozak (hemoragijski moždani udar) i moždani udar bez krvarenja (ishemijski moždani udar).
U usporedbi s mesojedima:
- Stope srčanih bolesti (kao što su angina ili srčani udar) bile su 13% niže u peskatarijanaca.
- Stope srčanih bolesti bile su 22% niže kod vegetarijanaca.
- Stope moždanog udara bile su 20% veće među vegetarijancima. Međutim, ukupni rizik bio je mali, jednak tri dodatna slučaja na 1000 ljudi tijekom 10 godina.
- Veći rizik od moždanog udara među vegetarijancima uglavnom je bio posljedica hemoragičnog moždanog udara.
- Viši rizik od moždanog udara nije primijećen među peskatarijancima.
Ako se potvrde, ova otkrića će zakomplicirati način na koji gledamo na biljnu prehranu. Postoje li ozbiljni i nedovoljno cijenjeni nedostaci ovih dijeta zbog kojih bismo trebali razmisliti o njihovom odabiru? Ili je povećani rizik od moždanog udara uvelike nadmašen kardiološkim i drugim zdravstvenim prednostima?
Ova je studija također podsjetnik da utjecaj određene intervencije na zdravlje (kao što je prehrana) možda nije lako predvidjeti ili objasniti. U većini slučajeva, rizik od moždanog udara i bolesti srca imaju tendenciju porasta ili pada zajedno, ali to nije bio slučaj u ovom istraživanju.
Ograničenja studije
Ova studija koja povezuje vegetarijansku prehranu s većim rizikom od hemoragičnog moždanog udara ima niz važnih ograničenja koja bi trebala ublažiti zabrinutost vegetarijanaca.
Studija je bila promatračka. To znači da je jednostavno promatrao što se dogodilo među različitim ljudima koji su se pridržavali različitih vrsta prehrana tijekom vremena, a da se nije mogao uzeti u obzir svaki drugi relevantni čimbenik. Na primjer, ako su vegetarijanci odabrali biljnu prehranu zbog obiteljske povijesti moždanog udara, možda su njihovi geni pokretači veće stope moždanog udara, a ne prehrana, rekao je Dr. Robert H. Shmerling bivši klinički šef odjela za reumatologiju u Medicinskom centru Beth Israel Deaconess (BIDMC), a trenutno član medicinskog fakulteta na Harvard Medical School.
Nalazi bi mogli biti drugačiji da je studija uključila drugu populaciju, kao što je ona s različitim genetskim podrijetlom ili višim stopama pretilosti.
Studija nije bila dovoljno velika da pouzdano utvrdi razlike u stopama bolesti između vegana i vegetarijanaca. Kao rezultat toga, nije jasno odnosi li se povećani rizik od moždanog udara na sve vegetarijance ili bi vegani mogli imati drugačiji rizik.
Ne znamo jesu li zdravstveni ishodi prijavljeni u ovoj studiji možda posljedica onoga što je uključeno u prehranu ili onoga što je eliminirano. Na primjer, je li niži rizik od srčanih bolesti kod vegetarijanaca posljedica biljne prehrane ili je to samo zbog ograničenja proizvoda životinjskog podrijetla? Unatoč tome, rezultati su vrijedni naše pažnje — i budućeg proučavanja, zaključio je dr. Robert H. Shmerling.
H.A.
