Saznajte razlike u flavonoidima između crvenog i žutog luka, njihove zdravstvene prednosti i savjete kada koristiti koji u jelima.
Luk je nezaobilazni sastojak naših kuhinja, a crveni i žuti luk posebno su poznati po visokom sadržaju flavonoida – biljnih spojeva s moćnim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Iako oba tipa luka obiluju flavonoidima, razlike u vrstama i količinama ovih spojeva čine ih jedinstvenima.
Koji luk sadrži više flavonoida?
Oba tipa luka bogata su kvercetinom, poznatim flavonoidom, no samo crveni luk sadrži antocijanine. Upravo oni daju crvenom luku karakterističnu crvenu i ljubičastu boju te povećavaju njegov ukupni sadržaj flavonoida.
Što su flavonoidi i zašto su važni?
Flavonoidi su prirodni spojevi prisutni u voću, povrću, žitaricama, čaju, vinu i drugim biljnim namirnicama. Oni se dijele u različite podskupine, od kojih svaka ima posebnu kemijsku strukturu, biološku aktivnost i potencijalne zdravstvene koristi.
Brojna istraživanja povezuju flavonoide s protuupalnim i antioksidativnim djelovanjem, kao i s pozitivnim učinkom na zdravlje srca.
Zdravstvene prednosti crvenog i žutog luka
Visok sadržaj flavonoida u luku čini ga odličnim saveznikom za očuvanje zdravlja. Evo na što sve mogu utjecati:
- Antioksidativno i protuupalno djelovanje: Flavonoidi neutraliziraju slobodne radikale, smanjuju oksidativni stres i mogu pomoći u smanjenju rizika od kroničnih bolesti poput bolesti srca i raka
- Podrška zdravlju srca i metabolizma: Flavonoidi mogu sniziti krvni tlak kod osoba s hipertenzijom i smanjiti oksidirane LDL čestice (štetni kolesterol). Kvercetin može djelovati i kao zaštita od dijabetesa smanjujući oštećenja stanica i upalne procese
- Moguća antikancerogena i antimikrobna svojstva: Laboratorijska istraživanja sugeriraju da bioaktivni spojevi iz luka mogu pružiti zaštitu od raka prostate, dojke, kože i jetre te potencijalno pojačati učinak određenih antikancerogenih lijekova. Ipak, potrebna su dodatna istraživanja
- Podrška probavnom sustavu: Prebiotička vlakna u luku hrane korisne crijevne bakterije, pomažući u održavanju zdrave mikrobiote i smanjenju štetnih bakterija. Fermentacija tih vlakana proizvodi kratkolančane masne kiseline koje služe kao energija za stanice debelog crijeva i imaju protuupalni učinak
- Bogati vitaminima i mineralima: Luk je dobar izvor kalija, koji može pomoći u snižavanju krvnog tlaka, te vitamina C i drugih esencijalnih nutrijenata važnih za zdravlje
Crveni ili žuti luk – kako odabrati?
Odabir luka ovisi o vrsti jela i načinu pripreme. Crveni luk najbolje je koristiti sirov u salatama, sendvičima, tacose ili za kiseljenje, jer zadržava boju, okus i maksimalan sadržaj flavonoida. Žuti luk idealan je za kuhanje, pečenje i karameliziranje, jer tijekom dugotrajnog kuhanja postaje sladak i „džemast“, a okus mu se omekša.
- Crveni luk
- Okus: Blago ljut s dozom slatkoće
- Najbolje za: Salate, sendviče, tacose, kiseljenje – idealan sirov
- Kuhanje: Brzo pirjanje, najbolje koristiti sirov
- Žuti luk
- Okus: Jači i složeniji, kuhanjem postaje blaži
- Najbolje za: Kuhanje, pečenje, karameliziranje
- Kuhanje: Karameliziranjem postaje sladak i „džemast”
Što utječe na sadržaj flavonoida u luku?
- Sjeckanje luka može dovesti do malog gubitka flavonoida
- Skladištenje ne utječe značajno na ukupni sadržaj flavonoida
- Kuhanje, prženje ili držanje luka na toplom ne smanjuje flavonoide
(Ordinacija.hr)
