Višnje, bilo da su slatke ili kisele , predstavljaju pravu riznicu nutrijenata s dokazanim blagotvornim učincima na zdravlje. Ovo moćno voće, prepuno antioksidansa, vitamina i minerala, nudi puno više od samog osvježenja u ljetnim mjesecima, a znanstvena istraživanja potvrđuju njegovu ulogu u prevenciji i ublažavanju brojnih kroničnih stanja.
Višnje su s razlogom prozvane superhranom, a njihova tamnocrvena boja potječe od antocijana, snažnih biljnih spojeva iz skupine polifenola koji imaju izvanredna antioksidativna svojstva. Upravo ti spojevi, zajedno s vitaminima C, A i E, ključni su u borbi protiv slobodnih radikala – nestabilnih molekula koje uzrokuju stanična oštećenja i doprinose razvoju kroničnih bolesti poput dijabetesa, karcinoma i srčanih oboljenja. Znanstveni pregled brojnih studija, objavljen u časopisu Nutrients, potvrdio je da redovita konzumacija višanja smanjuje markere oksidativnog stresa u čak osam od deset provedenih istraživanja. Preporučena dnevna doza za postizanje vidljivih učinaka je oko jedne šalice svježih višanja, što je ekvivalent otprilike 45 plodova, no važno je napomenuti da osobe osjetljive na salicilate mogu iskusiti probavne smetnje pri većim količinama.
Smanjuje CRP
Jedna od najimpresivnijih dobrobiti višanja je njihovo snažno protuupalno djelovanje. Istraživanja su pokazala da konzumacija višanja značajno smanjuje razinu C-reaktivnog proteina (CRP), ključnog markera upale u tijelu. Zbog toga se višnje smatraju prirodnom pomoći kod upalnih stanja poput artritisa. Njihovo djelovanje uspoređuje se čak i s nesteroidnim protuupalnim lijekovima poput ibuprofena, s ključnom prednosti što ne nose rizik od gastrointestinalnih i bubrežnih nuspojava. Ova svojstva čine ih iznimno korisnima i za sportaše, jer ublažavaju bolove u mišićima i ubrzavaju oporavak nakon napornih treninga.
Posebno su značajni učinci višanja na giht, bolni oblik upalnog artritisa uzrokovan nakupljanjem mokraćne kiseline. Mehanizam djelovanja leži u sposobnosti antocijana da inhibiraju enzim ksantin oksidazu, koji sudjeluje u proizvodnji mokraćne kiseline, čime se njezina razina u krvi prirodno smanjuje.
Osim što pomažu kod upala, višnje su se pokazale i kao izvanredan saveznik za kvalitetan san. One su jedan od rijetkih prirodnih izvora melatonina, hormona koji regulira naš unutarnji sat, odnosno ciklus spavanja i budnosti. Uz melatonin, sadrže i triptofan te serotonin, kemijske spojeve koji dodatno potiču proizvodnju melatonina u tijelu. Studije su potvrdile da konzumacija soka od višnje, posebice onog od kiselih sorti, može poboljšati i kvalitetu i trajanje sna, smanjiti vrijeme potrebno da se zaspi te pomoći osobama koje pate od nesanice i isprekidanog sna.
Osim što pomažu kod upala, višnje su se pokazale i kao izvanredan saveznik za kvalitetan san. One su jedan od rijetkih prirodnih izvora melatonina, hormona koji regulira naš unutarnji sat, odnosno ciklus spavanja i budnosti
Podrška za srce i regulacija šećera
Zdravlje kardiovaskularnog sustava još je jedno područje gdje višnje pokazuju svoju snagu. Šalica svježih višanja sadrži oko 260 miligrama kalija, minerala ključnog za regulaciju krvnog tlaka, uz vrlo malu količinu natrija. Uz to, bogate su biljnim sterolima koji prirodno pomažu u snižavanju razine “lošeg” LDL kolesterola. Istraživanja su potvrdila da sok od višnje može sniziti ukupni kolesterol, a kod pretilih osoba i žena s dijabetesom zabilježeno je smanjenje VLDL kolesterola i omjera triglicerida. Za osobe s dijabetesom ili one s rizikom od njegova razvoja, višnje su idealan izbor zbog niskog glikemijskog indeksa. Vlakna iz njihove kore usporavaju apsorpciju šećera, čime se sprječavaju nagli skokovi glukoze u krvi.
Zaštita mozga
Antioksidansi iz višanja ne štite samo tijelo, već i mozak. Neke studije sugeriraju da višnje mogu poboljšati kognitivne funkcije poput pamćenja, verbalne fluentnosti i budnosti, osobito kod starijih osoba. Smatra se da antioksidansi štite moždane stanice od oksidativnog stresa, a spominje se i njihov potencijal u smanjenju rizika od neurodegenerativnih bolesti. Iako su potrebna daljnja istraživanja, spojevi poput antocijana i melatonina pokazali su i antikancerogeni potencijal u laboratorijskim uvjetima, jer štite stanice od oštećenja koja mogu dovesti do razvoja raka. Višnje su niskokalorične, a bogate vlaknima, što ih čini odličnim saveznikom u održavanju zdrave tjelesne težine. Mogu se konzumirati na razne načine – svježe, smrznute, sušene, u obliku soka, džema ili kao dodatak slanim i slatkim jelima. Prilikom kupnje prerađenih proizvoda, savjetuje se birati one bez dodanog šećera kako bi se iskoristile sve njihove zdravstvene dobrobiti. ( Ordinacija.hr )
