Hobotnica je cijenjena delikatesa diljem svijeta, poznata po jedinstvenom okusu i nutritivnom bogatstvu. No, osim što je kulinarski specijalitet, ova inteligentna morska životinja nudi i niz zdravstvenih prednosti, ali i skriva potencijalne rizike o kojima se rijetko govori.
Hobotnica, glavonožac prepoznatljiv po osam krakova i iznimnoj inteligenciji, kulinarska je poslastica u mnogim obalnim područjima svijeta, od Mediterana do Azije. Iako je neki izbjegavaju zbog karakteristične žilave teksture, ona je zapravo iznimno svestrana namirnica koja se može pripremati na bezbroj načina: kuhanjem, pečenjem, pirjanjem, prženjem ili čak poslužiti sirova. Pravilnom pripremom, poput sporog kuhanja na niskoj temperaturi u trajanju od najmanje 90 minuta, njezino meso postaje nevjerojatno mekano i sočno. Većina hobotnica koje kupujemo u ribarnicama prethodno je bila zamrznuta, što se ne treba smatrati manom. Naprotiv, proces smrzavanja može dodatno omekšati meso stvaranjem mikroskopskih kristala leda koji razgrađuju čvrsta mišićna vlakna.
Nutritivni profil
Ono što hobotnicu čini posebno privlačnom jest njezin impresivan nutritivni profil. Smatra se nemasnim izvorom proteina, što znači da pruža veliku količinu proteina uz relativno malo kalorija, masti i kolesterola. Porcija od 100 grama kuhane hobotnice sadrži oko 163 kalorije, ali i čak 30 grama visokokvalitetnih proteina, samo 2 grama masti i 4 grama ugljikohidrata. Posebno je bogata esencijalnim vitaminima i mineralima. Primjerice, jedna porcija može zadovoljiti nevjerojatnih 1275% dnevne potrebe za vitaminom B12, ključnim za stvaranje crvenih krvnih stanica i sintezu DNK. Također je izvanredan izvor selena (139% dnevne vrijednosti), bakra (70%), željeza (45%) te cinka, magnezija i fosfora.
Porcija od 100 grama kuhane hobotnice sadrži oko 163 kalorije, ali i čak 30 grama visokokvalitetnih proteina, samo 2 grama masti i 4 grama ugljikohidrata
Iako nije masna riba poput lososa ili tune, hobotnica je i dalje značajan izvor zdravih omega-3 masnih kiselina, prvenstveno dokozaheksaenske (DHA) i eikosapentaenske (EPA) kiseline. Ove kiseline tijelo ne može proizvesti samo, a ključne su za zdravlje srca jer smanjuju upale, kontroliraju krvni tlak i zgrušavanje krvi. Studije su pokazale da prehrana bogata omega-3 masnim kiselinama može smanjiti rizik od srčanih bolesti, štititi kognitivne funkcije, pa čak i poboljšati zdravlje crijevnog mikrobioma. Zanimljivo je da hobotnica, zahvaljujući kombinaciji omega-3 kiselina, vitamina B12 i selena, spada među šest najboljih namirnica s antidepresivnim svojstvima.
Unatoč brojnim prednostima, postoje i određeni razlozi za oprez. Hobotnica je prirodno bogata natrijem, pa jedna porcija može sadržavati i do 25% preporučenog dnevnog unosa soli, i to prije dodatnog soljenja tijekom pripreme. To može predstavljati problem za osobe osjetljive na sol ili one s povišenim krvnim tlakom. Kao i druge morske životinje, hobotnica može biti izložena teškim metalima poput žive, iako se uglavnom smatra izvorom s niskim rizikom. Trudnicama, dojiljama i maloj djeci savjetuje se oprez. Najveći rizik ipak predstavlja alergija na školjkaše, koja je jedna od najčešćih alergija na hranu, a hobotnica spada upravo u tu skupinu.
Kako je najbolje pripremiti?
Tajna savršeno mekane hobotnice leži u strpljenju i pravilnoj tehnici, a ne u starim mitovima poput dodavanja plutenog čepa u vodu za kuhanje. Njezino meso bogato je kolagenom, vezivnim tkivom koje ga čini žilavim. Cilj kuhanja je razgraditi taj kolagen u želatinu, čime meso postaje mekano. Najpouzdanija metoda je sporo kuhanje ili pirjanje u tekućini na laganoj vatri, što obično traje između 60 i 90 minuta, ovisno o veličini. Hobotnica je gotova kada nožić lako prolazi kroz najdeblji dio kraka. Alternativno, ekspres lonac može skratiti vrijeme kuhanja na samo 15-ak minuta pod visokim tlakom. Jednom kada je hobotnica skuhana i omekšana, može se poslužiti topla, ohladiti za salate ili dodatno zapeći na roštilju ili tavi kako bi dobila hrskavu koricu. Važan savjet jest da se ljubičasta kožica ne uklanja jer su upravo ona i želatinozni sloj ispod nje među najukusnijim dijelovima.
Koliko često je jesti?
Hobotnica je bez sumnje nutritivno vrijedna namirnica koja može biti dio uravnotežene prehrane. Zbog relativno visokog udjela natrija i potencijalnog rizika od kontaminacije teškim metalima, preporučuje se umjerena konzumacija. Za većinu zdravih ljudi, povremeno uživanje u hobotnici, kao dijelu raznolike prehrane bogate i drugim izvorima proteina, neće predstavljati problem. Osobe s alergijom na školjkaše moraju je u potpunosti izbjegavati, dok bi oni s visokim krvnim tlakom trebali pripaziti na unos zbog soli. U konačnici, kada se priprema na zdrav način i konzumira umjereno, hobotnica je delikatesa koja nudi više zdravstvenih koristi nego rizika. ( Ordinacija.hr )
