Većina osoba luk čisti tako da baci vanjsku koru i pokoji sloj, no stručnjaci upozoravaju kako se na ovaj način lišavamo hranjivih tvari.
Udruženi španjolski i britanski stručnjaci su provodili pokuse kako bi ustanovili supstance iz svakog dijela luka, uključujući koru, vanjske slojeve, korijen i stabljike. Zanimali su ih mogući načini korištenja svakog dijela, uključujući i onog kojeg smatramo otpadom.
Ustanovili su kako smeđa kora luka sadrži mnogo vlakna (prvenstveno netopiva vlakna i flavonoide (metabolite biljaka s medicinskom svojstvima). Dva vanjska sloja luka također sadrže vlakna i flavonoide.
“Konzumacija vlakana smanjuje rizik od krvožilnih bolesti, želučano-probavnih tegoba, raka debelog crijeva, dijabetesa tipa 2 i pretilosti”, tvrdi Vanesa Benitez, istraživačica Autonomnog Sveučilišta u Madridu. Fenoli pomažu spriječiti bolesti srca, a također štite od raka.
Istraživači savjetuju kako bismo trebali koristiti sve dijelove luka kao izvore fruktana i sumpornih spojeva. Fruktani su prebiotici, što znači da štite naše zdravlje selektivno stimulirajući rast dobrih bakterija u našim crijevima.
Sumporni spojevi smanjuju nakupljanje trombocita te na taj način poboljšavaju krvotok i kardiovaskularno zdravlje, općenito govoreći. Istovremeno, imaju pozitivni učinak na protuupalne sustave sisavaca.
“Rezultati pokazuju da bi bilo korisno razdvojiti različite dijelove luka koji se proizvode industrijskim procesom. Ovo bi omogućilo da se koriste kao izvor funkcionalnih sastavnica i dodaju drugoj hrani”, zaključili su stručnjaci čije je istraživanje objavljeno u časopisu Plant Foods for Human Nutrition.
K. Horvat
