Nova studija otkrila je da bi jednostavan prebiotik mogao potaknuti korisne bakterije u crijevima i poboljšati rezultate na kognitivnom testu kod ljudi starijih od 65 godina
Nova studija otkrila je da su ljudi koji su uzimali prebiotička vlakna imali znatno bolje rezultate na testu koji se zove test učenja uparenih suradnika. Ovaj test vizualnog pamćenja često se koristi za otkrivanje ranih znakova Alzheimerove bolesti.
Oni koji su primali prebiotik imali su upola manji broj pogrešaka na ovom testu u usporedbi s grupom koja je primala placebo, rekla je Jedna od autorica, Mary Ní Lochlainn i napomenula da su se promjene koje je donio prebiotik dogodile brzo.
Uzbuđeni smo vidjeti ove promjene u samo 12 tjedana. Ovo ima veliko obećanje za poboljšanje zdravlja mozga i pamćenja kod naše populacije koja stari, rekla je.
Održavanje crijeva u blagostanju
Istraživači su otkrili da prebiotička vlakna potiču određene zdrave bakterije, uključujući bifidobakterije. Ovo je jedna od prvih bakterija koje dobijemo kao bebe kada dobijemo mlijeko. Majčino mlijeko sadrži bifidobakterije i daje nam brz početak. Bifidobakterije proizvode kratkolančane masne kiseline koje hrane i liječe stanice koje oblažu crijeva. Održavanje crijeva u blagostanju sprječava bakterije i toksine da prodru u krvotok, odakle se pumpaju u svaki organ u tijelu, potencijalno uzrokujući raširenu upalu.
Neke od tih masnih kiselina također dolaze do mozga, gdje potiču rast i popravak moždanih stanica. Kako starimo i konzumiramo manje mlijeka, naše razine bifidobakterija polako opadaju. Do 65. godine ostaje nam vrlo malo bifidobakterija, a njihov se nedostatak osjeća na tisuće malih načina, od ukočenih koljena do dijabetesa, visokog krvnog tlaka, depresije i kognitivnih poteškoća.
Studije poput ove često izazivaju mnogo buke, osobito zato što su ljudi toliko varijabilni, i genetski i mikrobno. Ali King’s College radio je s velikom skupinom blizanaca. Blizanci također imaju crijevne mikrobiome koji su sličniji jedni drugima u usporedbi s ljudima koji nisu u srodstvu. Dajući jednom blizancu prebiotik, a drugom placebo, istraživači su mogli dobiti jasne rezultate.
Studija je u skladu s nekoliko drugih studija koje pokazuju da je konzumacija vlakana – prehrambenih i suplementarnih – povezana s boljim kognitivnim performansama.
Ako jednostavan dodatak poput vlakana može pomoći u sprječavanju kognitivnog gubitka, to ukazuje na budućnost punu nade za demenciju i Alzheimerovu bolest. To također implicira da bismo u prehranu mogli uključiti povrće poput šparoga, jeruzalemske artičoke, leće, luka i češnjaka. Maline, jagode i borovnice također su dobar izvor vlakana.
H. A,
