Šljiva obiluje i vlaknima koji doprinose pravilnoj probavi i zdravom metabolizmu. Najukusnija je ako se konzumira sirova, svježa i netom ubrana, no u zdravstvenom smislu izuzetno je korisna šljiva u osušenom obliku jer sadrži čak 6 puta više antioksidansa od sirovog ploda
Jedna je od najrasprostranjenijih voćki na svijetu, a kao i ostalo koštuničavo voće poput marelice, breskve, višnje, trešnje i badema, šljiva pripada rodu Prunus porodice Rosaceae. Poznato je više od 2000 vrsta ovih voćki koje se razlikuju po izgledu stabla te po veličini, boji i obliku plodova, a najraširenije su one s okruglim i ovalnim plodovima. Najčešće ih pak možemo pronaći u ljubičastoj, plavo-crnoj, crvenoj i žutoj boji, a najpoznatije su europska šljiva (Prunus domestica) i japanska šljiva (Prunus salicina). U Hrvatskoj je najraširenija sorta poznata pod nazivom Bistrica, koja dozrijeva krajem kolovoza i početkom rujna.
Odličan su izvor vitamina K, E, B6 te folne kiseline i niacina, ali i vitamina C čija je uloga u ovoj voćki višestruka. Osim što ima snažno antioksidativno djelovanje, ovaj vitamin pospješuje apsorpciju željeza, stimulira rad imunološkog sustava, čuva zdravlje kože, mišića, kostiju i tetiva, doprinosi zdravlju zuba i desni, štiti od bakterija, virusa i alergija. Neka istraživanja dokazala su i kako vitamin C može smanjiti rizik od nekih vrsta raka kao i srčanih oboljenja.
Otklanjaju umor, sprječavaju grčeve
Što se pak minerala tiče, najzastupljeniji su bakar, kalij, magnezij, željezo i bor, a plodovi šljive sadrže i značajne količine flavonoida polifenola poput luteina, kriptoksantina i zeaksantina kojima se pripisuju snažna antioksidacijska i protuupalna svojstva. Ovi spojevi sprječavaju prijevremeno starenje te pomažu u borbi protiv slobodnih radikala, uzročnika mnogih bolesti.
Novija istraživanja potvrđuju da zeaksantin ima sposobnost filtracije UV zraka zbog čega se smatra dobrim zaštitnikom kože i očiju. Beta kriptoksantin prisutni u šljivama smanjuje rizik obolijevanja od raka pluća za više od 30 %, te od pojave artritisa za čak 41 %. Šljive sadrže i limunsku kiselinu koja otklanja umor, sprječava grčeve te poboljšava rad jetre i probavnog sustava, a tu su i klorogena i pantotenska kiselina te nešto proteina i ugljikohidrata.
Šljiva obiluje i vlaknima koji doprinose pravilnoj probavi i zdravom metabolizmu. Najukusnija je ako se konzumira sirova, svježa i netom ubrana, no u zdravstvenom smislu izuzetno je korisna šljiva u osušenom obliku jer sadrži čak 6 puta više antioksidansa od sirovog ploda. Ova ukusna voćka ne samo da će vam utažiti glad te vas osvježiti u vrućim ljetnim danima i dati vam energiju, već će prvenstveno zaštiti vaše zdravlje.
Malo kalorija i bez zasićenih masti
Šljive tako čuvaju zdravlje srca jer su bogate kalijem koji pomaže u kontroli krvnog tlaka i srčanih otkucaja, ali i pomažu u apsorpciji željeza što je od izrazite važnosti za prevenciju sideropenične anemije. Poboljšavaju probavu, a kao narodni lijek protiv zatvora nadaleko je poznat kompot od suhih šljiva. Pravi se kratkim prokuhavanjem osušenih plodova, a najbolje ih je konzumirati ujutro na tašte, zajedno s tekućinom u kojoj su se kuhale.
Šljive imaju i vrlo nizak glikemijski indeks što ih čini odličnim saveznikom u kontroli razine šećera, ali odlične su saveznice i u skidanju viška kilograma jer ne sadrže zasićene masti te imaju vrlo malo kalorija. Konkretnije, 100 grama šljiva sadrži svega 46 kalorija. Velike količine flavonoida i fenolnih spojeva iz šljiva zaslužne su za očuvanje koštane mase, a tu je i mineral bor koji aktivno sudjeluje u očuvanju hrskavičnog tkiva te gustoće kostiju. Neka su istraživanja pokazala da redovita konzumacija šljiva pridonosi općem zdravlju kostiju, osobito kod žena u postmenopauzi.
Poboljšavaju probavu, a kao narodni lijek protiv zatvora nadaleko je poznat kompot od suhih šljiva. Pravi se kratkim prokuhavanjem osušenih plodova, a najbolje ih je konzumirati ujutro na tašte, zajedno s tekućinom u kojoj su se kuhale.
Šljive sadrže i visoku količinu antioksidansa sa snažnim protuupalnim svojstvima koji poboljšavaju cirkulaciju i stanični metabolizam što pozitivno djeluje na očuvanje elastičnosti kože, a istovremeno sprječava pojavu upala, akni i bora. Slaba, krhka i tanka kosa može biti posljedica djelovanja slobodnih radikala, a ovi plodovi pomažu u borbi za zdravlje kose te protiv preuranjene pojave sijedih vlasi i ćelavosti kod muškaraca. Vitamin E prisutan u plodu šljive jača stanične membrane i suzbija napad slobodnih radikala na folikule vlasišta, dok vitamin C pomaže u eliminaciji peruti koja začepljuje folikule i inhibira rast kose. Visok udio minerala željeza u ovom voću poboljšava cirkulaciju, što doprinosi bržem rastu kose te je čini čvršćom.
(Ordinacija.hr)
